Podjela informativnih letaka neformalne grupe građana „Sačuvajmo Karanovac“ održana je danas na Trgu Krajine u Banjaluci.
Događaj je održan povodom obilježavanja Dana planete Zemlje, a istaknuto je da se čuvanjem Karanovca čuva i prirodna oaza i rijeka Vrbas.
Mještani Karanovca su upozorili na problem ponovnog otvaranja kamenoloma „Planina“ u blizini naseljenog mjesta, a eksploataciono područije kamenoloma nalazi se u blizini prirodne turističke oaze Banjaluke – rijeke Vrbas.
Kamenolom „Planina“, koji je radio do privremenog zatvaranja 2015. godine, ponovo je došao u fokus tokom 2021. godine, gdje je novi zainteresovani investitor pokušao na osnovu Studije uticaja na životnu sredinu dobiti Ekološku dozvolu za rad kamenoloma, ali je ta naručena Studija napravljena na netačnim informacijama, te nije uključila blizinu naseljenog mjesta i rijeke Vrbas.
Boris Vuksan, ispred neformalne grupe građana danas u Banjaluci upozorio je na problem zagađenja rijeke Vrbas ukoliko bi se kamenolom ponovo pokrenuo.
“Drago nam je što su mještani prepoznali našu borbu i podržavaju očuvanje Karanovca. Važno je da i povodom dana Planete zemlje upozorimo na značaj čuvanja i Vrbasa, jer grada Banjaluka iz ove rijeke dobija pitku vodu”, rekao je Vuksan.
Podsjetimo, 2018. godine se potencijal lokaliteta za ekploataciju pojavio kao interes firme “Integral inženjering”, te im je dodjeljena koncesija za kamenolom. Koncesiju je dodjelilo Ministarstvo energetike i rudarstva RS, što je za građane Karanovca značilo ponovno pucanje fasada na kućama, oblake prašine i vibracije u kućama u kojima žive.
S obzirom da su postojali interesi prijašnjih koncesionara, Rješenje o koncesiji iz 2018. godine je poništeno sudskim putem, pa su mještani Karanovca na drugo rješenje o koncesiji, koje je izdato 26.02.2021. godine, podnijeli tužbu za pokretanje upravnog spora nadležnom sudu.
Oni su svoju tužbu temeljili na tome da mjesna zajednica nikad anije dala saglasnot za koncesiju, međutim, tužba je odbačena, jer se, kako tvrde u NGG “sačuvajmo Karanovac” pojavio dokument koji je potpisao tadašnji predsjednik mjesne zajednice, a kojim se daje saglanost za rad kamenoloma.
“Sporno je, da li je zaista i pod kojim uslovima to mišljenje potpisano, jer u protokolu mjesne zajednice ne možemo pronaći pomenuti dokument. Čak je i Gradska uprava potvrdila da pomenuti dokument u arhivi MZ ne postoji. To je bio i zvanični početak naše borbe” rekao je Vuksan ranije za BUKU.