U posljednjih sedam dana, izvještaje sa takvim upozorenjima su
objavili Institut za istraživanje vanjske politike (FPRI) iz Washingtona
kao i američki časopis Foreign Policy (FP), što je bila tema na
Facebook stranici ‘Zašto?’.
BiH se nalazi na ivici još jedne krize koja proizilazi iz problema
koja je simptomatičan za ustavno uređenje koje je dogovoreno kao dio
Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, i Zapad, čini se, ne čini
ništa da je zaustavi, piše Emiliy Tamkin u analizi Foreign Policyja.
Usvajanje novog izbornog zakona kojim bi se primjenila odluka
ustavnog suda BiH o izboru delegata iz tri konstitutivna naroda u Doma
naroda Parlamenta Federacije BiH suprotstavlja hrvatske partije, koje
kažu da zakon mora osigurati da samo Hrvati mogu birati svoje
predstavnik, i onih koji kažu da se iz toga krije pokušaj stvaranja
trećeg, hrvatskog entiteta, piše Tamkin.
EU je pogrešno vjerovala, stoji u analizi, da će perspektiva evropske
integracija voditi ka napuštanju etno-nacionalnih klijentilističkih
sistema koji na vlasti održavaju moćnike kao što je Dodik pod čijim
vodstvom je policija u ovom entitetu počela nabavljati hiljade pušaka a
78 nacionalističkih organizacija povezanih sa Rusijom počelo djelovati u
tom dijelu BiH.
‘Nisam uopšte ubijeđen da Dodik u narednih godinu dana neće pokušati sprovesti scenario iz Transdnjestrije,’ kazao je politički analitičar Jasmin Mujanović
za FP, misleći na secesionističku moldavsku oblast koju podržava
Rusija, i dodaje da Dodikov plan nije otcjepljenje već ‘postepeno
slabljenje države’.
Valentino Grbavac iz mostarskog Centra za društvena i
politička istraživanja dodaje de je Moskva — kao i Ankara, Beograd i
Zagreb — vrlo aktivna dok Brisel i Washington posmatraju iz drugog
plana:
‘Rusija je vrlo, vrlo aktivna u ovoj zemlji, u Republici Srpskoj.
Oni posjeduju kompletnu industriju nafte i plina, oni vrše treninge
policijskih snaga – imaju zaista poseban interes.’
Rusija aktivno podržava lokalne političke i paravojne protagoniste
koji nastoje da podjele Bosnu i Hercegovinu i Kremlj sarađuje sa Dodikom
da ostvari ovaj cilj, makar i nasilnim putem, piše u izvršnom sažetku
izvještaja FPRI čji su autori Richard Kraemer, Reuf Bajrović i Emir Suljagić:
Naizraženija ruska intervencija je u sigurnosnom sektoru Republike
Srpske, čije policijske i sigurnosne snage uz rusku podršku dobijaju
opremu i treniniraju po uzoru na vojne jedinice, pišu autori u izvršnom
sažetku izvještaja koji ima 16 stranica, i dodaju da je podrška
predsjedniku Republike Srpske i drugima sa secesionističkim aspiracijama
dio rapidne ruske ekspanzije na Balkanu u posljednje dvije godine:
‘Podržavajući secesionističke protagoniste u BiH, Rusija se nada
da će uspostaviti državu-klijenta u Evropu, gdje može narušiti
kredibilitet NATO-a i oslabiti Transatlantsku alijansu. Ako bude
destabilizovane, BiH i susjedne zapadnobalkanske države, kao što je
Srbija, biće spriječene da se dublje integrišu sa Zapadom. Izolirana i
osiromašena bošnjačka država bi bila plodno tlo za regrutovanje
radikalnih islamističkih grupa, što bi također moglo ugroziti Evropu.’
Rusija Zapadni Balkan smatra dijelom svoje velike strategije za
preoblikovanje međunarodnog poretka i već je pokazala spremnost za
korištenje nasilja putem posrednika na terenu da okupira dijelove
susjednih Ukrajine i Gruzije kako bi ih spriječila da se pridruže NATO-u
zbog problema sa granicama te zbog toga podržava i podjelu BiH,
zaključuju autori na kraju sažetka:
‘Sjedinjene Države i NATO saveznici bi trebalo da spriječe
destabilizaciju balkanskog regiona hitnim i prokativnim ponovnim
angažmanom, naročito po pitanju ojačanog sigurnosnog prisustva u BiH.’
U posljednjih sedam dana, izvještaje sa takvim upozorenjima su
objavili Institut za istraživanje vanjske politike (FPRI) iz Washingtona
kao i američki časopis Foreign Policy (FP), što je bila tema na
Facebook stranici ‘Zašto?’.
BiH se nalazi na ivici još jedne krize koja proizilazi iz problema
koja je simptomatičan za ustavno uređenje koje je dogovoreno kao dio
Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, i Zapad, čini se, ne čini
ništa da je zaustavi, piše Emiliy Tamkin u analizi Foreign Policyja.
Usvajanje novog izbornog zakona kojim bi se primjenila odluka
ustavnog suda BiH o izboru delegata iz tri konstitutivna naroda u Doma
naroda Parlamenta Federacije BiH suprotstavlja hrvatske partije, koje
kažu da zakon mora osigurati da samo Hrvati mogu birati svoje
predstavnik, i onih koji kažu da se iz toga krije pokušaj stvaranja
trećeg, hrvatskog entiteta, piše Tamkin.
EU je pogrešno vjerovala, stoji u analizi, da će perspektiva evropske
integracija voditi ka napuštanju etno-nacionalnih klijentilističkih
sistema koji na vlasti održavaju moćnike kao što je Dodik pod čijim
vodstvom je policija u ovom entitetu počela nabavljati hiljade pušaka a
78 nacionalističkih organizacija povezanih sa Rusijom počelo djelovati u
tom dijelu BiH.
‘Nisam uopšte ubijeđen da Dodik u narednih godinu dana neće pokušati sprovesti scenario iz Transdnjestrije,’ kazao je politički analitičar Jasmin Mujanović
za FP, misleći na secesionističku moldavsku oblast koju podržava
Rusija, i dodaje da Dodikov plan nije otcjepljenje već ‘postepeno
slabljenje države’.
Valentino Grbavac iz mostarskog Centra za društvena i
politička istraživanja dodaje de je Moskva — kao i Ankara, Beograd i
Zagreb — vrlo aktivna dok Brisel i Washington posmatraju iz drugog
plana:
‘Rusija je vrlo, vrlo aktivna u ovoj zemlji, u Republici Srpskoj.
Oni posjeduju kompletnu industriju nafte i plina, oni vrše treninge
policijskih snaga – imaju zaista poseban interes.’
Rusija aktivno podržava lokalne političke i paravojne protagoniste
koji nastoje da podjele Bosnu i Hercegovinu i Kremlj sarađuje sa Dodikom
da ostvari ovaj cilj, makar i nasilnim putem, piše u izvršnom sažetku
izvještaja FPRI čji su autori Richard Kraemer, Reuf Bajrović i Emir Suljagić:
Naizraženija ruska intervencija je u sigurnosnom sektoru Republike
Srpske, čije policijske i sigurnosne snage uz rusku podršku dobijaju
opremu i treniniraju po uzoru na vojne jedinice, pišu autori u izvršnom
sažetku izvještaja koji ima 16 stranica, i dodaju da je podrška
predsjedniku Republike Srpske i drugima sa secesionističkim aspiracijama
dio rapidne ruske ekspanzije na Balkanu u posljednje dvije godine:
‘Podržavajući secesionističke protagoniste u BiH, Rusija se nada
da će uspostaviti državu-klijenta u Evropu, gdje može narušiti
kredibilitet NATO-a i oslabiti Transatlantsku alijansu. Ako bude
destabilizovane, BiH i susjedne zapadnobalkanske države, kao što je
Srbija, biće spriječene da se dublje integrišu sa Zapadom. Izolirana i
osiromašena bošnjačka država bi bila plodno tlo za regrutovanje
radikalnih islamističkih grupa, što bi također moglo ugroziti Evropu.’
Rusija Zapadni Balkan smatra dijelom svoje velike strategije za
preoblikovanje međunarodnog poretka i već je pokazala spremnost za
korištenje nasilja putem posrednika na terenu da okupira dijelove
susjednih Ukrajine i Gruzije kako bi ih spriječila da se pridruže NATO-u
zbog problema sa granicama te zbog toga podržava i podjelu BiH,
zaključuju autori na kraju sažetka:
‘Sjedinjene Države i NATO saveznici bi trebalo da spriječe
destabilizaciju balkanskog regiona hitnim i prokativnim ponovnim
angažmanom, naročito po pitanju ojačanog sigurnosnog prisustva u BiH.’