Dok se na evropskim granicama vode političke bitke oko migracija, Bosna i Hercegovina bilježi sve manji broj svojih državljana koji se odlučuju na dobrovoljni povratak kući – tiho, bez reflektora, i najčešće neopaženo u domaćem javnom prostoru.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), od 2015. do 2024. godine ukupno 1.663 državljanina BiH vratilo se u zemlju kroz programe dobrovoljnog povratka. Ovi programi, koje IOM implementira u saradnji s vladama zemalja domaćina, nude logističku i finansijsku pomoć onima koji se odluče napustiti zemlju u kojoj su boravili, najčešće nakon odbijene azilne prijave ili iscrpljivanja svih zakonskih mogućnosti boravka.
Najviše povrataka registrovano je 2017. i 2022. godine, no najnoviji podaci iz 2024. godine ukazuju na dramatičan pad interesa za ovaj program. Samo 33 bh. državljana vratilo se ove godine – čak 73 posto manje nego 2023, kada ih je bilo 124.
Iako se broj povratnika smanjuje, struktura onih koji se vraćaju ostaje slična: u 2024. godini 20 muškaraca i 13 žena, pretežno u dobi od 18 do 35 godina (57%), odlučilo je da spakuje kofere i vrati se u Bosnu i Hercegovinu.
Zemlje iz kojih se najviše ljudi vraća nisu iznenađenje – Njemačka prednjači sa 70% svih povrataka u protekloj deceniji, slijede je Nizozemska (13%), Austrija (6%), Belgija i Švicarska (po 3%). Ipak, 2023. donijela je neobičan podatak: najveći broj povratnika (15 osoba) zabilježen je iz – Sudana.
