Aktivistkina iz Banjaluke Nataša Stanković je u jeku
pandemije virus korana, pokrenula FB grupu PRATNJA DJECI PRILIKOM
HOSPITALIZACIJE jer je mjesecima ranije UKC RS, zatvorio svoja vrata za posjete
pacijentima, ali i za sve roditelje kojima je mjesecima bilo onemogućeno da borave
u ovoj ustanovi uz svoju djecu.
Tada se obraćala mnogim institucijama od UKC RS, preko
Ministarstva zdravlja RS do Ombudmana za djecu, te zajedno sa Miloradom
Mitrovićem pokrenula inicijativu za zakonsko regulisanje pratnje djeci na
bolničkom liječenju.
Sada je napravljen značaj pomak jer se ova odredba našla u
Nacrtu zakona o zdravstvenom osiguranju.
Kako je za Buku rekla Stanković u članu 35. stavu 3. Nacrta našla
se odredba o pratnji drugog lica prilikom bolničkog liječenja, što je jako raduje,
jer zakonska regulativa bi bila jedino valjano rješenje.
Pratnja drugog lica, odnosno pravo na smještaj uz dijete
koje se nalazi na bolničkom liječenju,
pojašnjava naša sagovornica, dosad je bila regulisana Pravilnikom o sadržaju,
obimu i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu koji je to pravo
propisivao za majke koje doje, pod određenim uslovima, za dijete sa teškoćama u
razvoju, pod uslovima, te samo izuzetno za dijete mlađe od 6 godina, ukoliko za
to postoje medicinske indikacije.
Istim Pravilnikom propisuje se i pravo na dnevni smještaj uz
dijete koje se nalazi na bolničkom liječenju.
“U praksi smo bili svjedoci, a naročito na samom početku
epidemije korona virusa da su, čak i najmanja djeca, hospitalizovana bez
prisustva roditelja ili staratelja, zbog čega sam nadležnim institucijama
upućivala razne prigovore, prijedloge, tražila odgovore, inicirala drugačija
rješenja. S obzirom da smo smatrali da ni sam Pravilnik ne reguliše datu
materiju na prihvatljiv način, moj kolega Milorad Mitrović, i ja krajem
novembra 2020. godine, podnosimo Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite inicijativu
za uređenje prava djeteta da bude sa roditeljem/staraocem za vrijeme
hospitalizacije. Tom prilikom smo detaljno naveli razoge zašto smatramo da je
ovako normirano stanje loše, predložili konkretna rješenja, naveli šta je
propisano Konvencijom o pravu djeteta i Poveljom o pravima djeteta u bolnici -Holandija
1988. godine, te priložili mišljenje kliničkog psihologa o štetnom uticaju na
dijete zbog razdvajanja od roditelja u toku bolničkog liječenja”, priča za Buku
Nataša Stanković.
Konkretni prijedlozi koje su tom prilikom ponudili Stanković
i Mitrović su bili da se pravo na smještaj uz dijete koje se nalazi na
bolničkom liječenju omogući svim roditeljima bez obzira na način prehrene
djeteta (dojenje ili ne) i bez obzira na godine života djeteta (do 18. godine
života u skladu sa Konvencijom o pravu djeteta); omogući pravo na punu platu
roditelja za sve vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed njege djeteta
koje se nalazi na stacionarnom liječenju; obezbjede mjere podrške domovima zdravlja
i bolnicama za smještajne kapacitete za boravak roditelja sa djecom; uvedu
protokoli koji će omogućiti dostupnost svih informacija za medicinske radnike,
roditelje i djecu u vezi sa načinom ostvarivanjem ovog prava; detaljno propišu
uslovi i način ostvarivanja prava kao i sankcije u slučaju nepoštovanje ovog
prava.
Iako prijedlozi koje su naveli, pojašnjava Stanković, nisu
uvaženi na način kako su ih konkretizovali, ne
treba zanemariti činjenicu da će ova tema sada biti zakonski regulisana,
čime jenjihova inicijativa uvažena, a
što dosad nije bio slučaj, s obzirom da je materija na neadekvatan način
bila regulisana Pravilnikom.
“Ipak ono što ostaje da vidimo i što svaki roditelj sigurno želi jeste da li će se
odredbe Zakona u praksi poštovati nakon njegovog usvajanja”, zaključila je naša
sagovornica.
Konkretno, članom 35. Zakona o obaveznom zdravstvenom
osiguranju, stavom 2. propisuje se pratnja drugog lica koja podrazumijeva:
1) smještaj uz dijete koje se nalazi na bolničkom liječenju
za majku djeteta dok postoji potreba dojenja, za jednog od roditelja,
usvojitelja ili staratelja djeteta sa smetnjama u razvoju u skladu sa propisima
kojima se uređuje oblast socijalne zaštite i za jednog od roditelja,
usvojitelja ili staratelja djeteta mlađeg od 15 godina, ukoliko postoje
medicinske indikacije,
2) dnevni smještaj uz dijete koje se nalazi na bolničkom
liječenju za jednog od roditelja, usvojitelja ili staratelja djeteta mlađeg od
sedam godina, djeteta koje ima utvrđene teškoće u razvoju u skladu sa propisima
kojima se uređuje oblast socijalne zaštite i djeteta mlađeg od 18 godina koje
je oboljelo od maligne bolesti.
(4) Pratnja drugog lica u skladu sa stavom 3. ovog člana
obezbjeđuje se na prijedlog doktora medicine kod koga je dijete registrovano,
odnosno doktora medicine specijaliste pedijatrije koji je zaposlen u
zdravstvenoj ustanovi u kojoj se dijete liječi.
“Smatram pozitivnim uvažavanje naše inicijative, naročito
podizanje starosne granice djeteta koje se hospitalizuje uz pratnju i apelujem
na nadležne zdravstvene ustanove da se pridržavaju propisanog, nakon usvajanja
Zakona” poručuje na kraju razgovora za BUKU Nataša Stanković.