Republika Srpska zadužila se jučer trezorskim zapisima za 14,37 miliona KM. Emisija je bila planirana u iznosu od 15 miliona KM, ali je ostvarena u iznosu od 14.374.036 KM, koliko je bilo ukupno pristiglih ponuda.
Podsjećamo, trezorske zapise pretežno kupuju privatne banke u BiH. Na taj način u prošlosti su sigurno mogle investirati novac, znajući da će ga sigurno dobiti nazad uz malu kamatu. Merđutim sudeći prema nekoliko propalih i nekoliko aukcija na kojima nije bilo dovoljno ponude ni banke više ne vjeruju u trezorske zapise Republike Srpske, piše una.world
Rok dospjeća 16. decembar 2022. godine
Postignuta je jedinstvena ravnotežna cijena od 99,8009 uz kamatnu stopu od 0,4001 posto.
Najviša ponuđena cijena bila je 100,0000 uz kamatu od 0,0000 posto, a najniža cijena 99,8009 uz kamatu od 0,4001 posto. Trezorski zapisi su s rokom dospjeća 16. decembar 2022. godine.
Podsjećamo, nedavno je i Federacija prodala trezorske zapise i tako se zadužila za 50 miliona KM.
Zadužuje se i Federacija BiH
Federalno ministarstvo finansija je na aukciji putem Sarajevske berze vrijednosnih papira ponudilo na prodaju 5.000 trezorskih zapisa Federacije BiH, nominalne vrijednosti 10.000 KM po trezorskom zapisu, s rokom dospijeća od devet mjeseci.
Međutim, za razliku od RS, a u slučaju FBiH, ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 106 miliona i 20.000 KM, a ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosi 50 miliona maraka.
Jasan je to znak da investitori više ne vjeruju u solventnost Republike Srpske, pa ne žele da kupuju ni entitetske trezorske zapise.
Ekonomista Admir Čavalić za portal UNA TV kazao je da je RS u relativnom smislu zaduženija od FBiH, te da to nije dobro po dati entitet.
“Vjerovatno da je ovo isprva bila posljedica većeg broja nadležnosti u odnosu na FBiH – u okviru koje kantoni preuzimaju značajan dio nadležnosti, ali ne i potencijal zaduživanja. Međutim, sadašnji dužnički problemi se vežu za loše ekonomske performanse entiteta RS i uopšteno nemogućnost da se adekvatno realizuju budžetske obaveze”, smatra Čavalić.
Održava se likvidnost
Dodao je da RS najvećim dijelom održava tekuću budžetsku likvidnost.
“Dva su problema – pritisak postojećeg i dolazećeg duga, kao i svakodnevni pritisak budžetskih obaveza koje, kao i bilo gdje drugo, rastu shodno činjenici da smo u izbornoj godini. RS se prije svega zadužuje kako bi ispunila očekivanja budžetskih korisnika i svih onih koji direktno ili indirektno zavise od budžeta. Data očekivanja su zbog politike nerealna u odnosu na stvarno ekonomsko stanje u datom entitetu”, kazao je Čavalić.
Prema njegovim riječima, bitno je razbiti mit o bankrotu.
“Do bankrota neće doći. Međutim, naredna godina je već izazovna jer se očekuje dospijeće na stotine miliona dodatnih obaveza po osnovu duga. RS će servisirati ista, ali po cijenu izostanka investicija u neke druge projekte koji su potrebni građanima. Upravo to je cijena zaduženja – loše zdravstvo, obrazovanje, nemogućnost da se ponudi valjana socijalna podrška i slično. Za BiH nije dobro što se RS zadužuje i to iz različitih razloga – od državne imovine do socijalnih posljedica ekonomske krize – ekstremizam i slično”, naglasio je Čavalić.