Dvodnevno praznovanje Međunarodnog praznika rada nastavilo se neradnim Velikim petkom, koji je prethodio Vaskrsu, a onda je nastupio vaskršnji ponedjeljak…
Tako će za većinu građana Republike Srpske, prije svega, onih čije se plate isplaćuju iz budžeta, prva dekada maja proteći neradno, javio je novinar agencije Anadolija.
Prema Zakonu o praznicima RS, u maju su zvanično tri neradna dana, koja se slave kao entitetski praznici, 1. i 2.maj, te Dan oslobođenja od fašizma, koji se obilježava 9. maja. Iako pravo na neradne dane u vrijeme vjerskih praznika, ovaj put Vaskrsa, koji je padao u nedjelju, 5. maja, imaju samo pravoslavni vjernici, a sve institucije dužne su raditi u punom obimu, tako je samo na papiru.
Odlukom načelnika i gradonačelnika danas ne rade vrtići, osnovne i srednje škole, ali i gradske službe. Portparol Administrativne službe Grada Banjaluka Nevena Blagojević Podrić, uz podsjećanje da u skladu sa Zakonom o praznicima RS, Administrativna služba grada Banjaluka nije radila 1. i 2. maja zbog obilježavanja Praznika rada, te da neće raditi 9. maja zbog Dana pobjede nad fašizmom, pojasnila je da su zbog obilježavanja vaskršnjih praznika neradni dani i 3. i 6. maj.
Ovako veliki broj neradnih dana, iako bosanskohercegovački entitet Republika Srpska tone u sve dublju ekonomsku krizu, evidentno ne zabrinjava ni predstavnike vlasti, ni opoziciju. Tako svi po strani ostavljaju činjenice da je u ovom bh. entitetu zaposleno tek 23 posto radno sposobnog stanovništva, da je broj penzionera veći od broja zaposlenih, da RS ima armiju od 150 hiljada nezaposlenih, da su javni fondovi pred kolapsom te da iz mjeseca u mjesec pada naplata javnih prihoda.
Ekonomski analitičar Saša Grabovac u izjavi za agenciju Anadolija upozorava da je „RS u takvoj situaciji da bismo trebali da radimo i kada nam je formalno neradni dan, a ne da radimo čak ta spajanja i ostalo, jer nam situacija nije nimalo sjajna“.
Njegovo mišljenje dijeli i Željko Ninković iz Centara civilnih inicijativa. On je za agenciju Anadolija istakao da je „ neodgovorno svakom prilikom spajati praznike i za to još dobijati redovnu platu, dok se obični radnici bore da prežive bez prava na odmor“.
“S druge strane, imamo ljude koji najnormalnije rade svaki naredni dan da bi se privilegovanoj kasti obezbijedili svi uslovi da mogu bezbrižno praznovati”, kazao je Ninković.
Iz Unije poslodavaca Republike Srpske ističu da nemaju luksuz nerada tokom bilo kojeg praznika, a kamoli spajanje devet dana.
„Mi u realnom sektoru, privatnici, moramo raditi zato što ne stižemo da izvršimo obaveze prema radu i potraživanjima naših kupaca itd. Mi nemamo mogućnosti da to napravimo“, podvukao je predsjednik Unije Predrag Zgonjanin.
Identična situacija ponovila se i tokom januara u Republici Srpskoj, kada je polovima mjeseca protekla u obilježavanju „slava i svetkovina“, a u kojima je i tada uživao samo privilegovani dio građana RS, onih naslonjenih na budžetske jasle.
Zorana Marijanac, vlasnica cvjećarske radnje, iako kaže da bi voljela u praznično vrijeme biti s porodicom, protekle dane je provela na poslu.
„Suludo je imati ovoliko prazničnih dana i mislim da zakonom treba redukovati broj neradnih dana i da onda to podjednako važi za sve. Ovako, luksuz da se odmaraju imaju samo oni koji rade u javnom sektoru, dok mi ostali, želimo li preživjeti, moramo na posao, jer naši porezi i ostala davanja su ista, radili ili ne radili“, kazala je za agenciju Anadolija Marijanac.