Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković je istakao da je za BiH bilo 113 mjera Evropske komisije koje su se odnosile na Plan rasta.
“Najviše zahvaljujući Republici Srpskoj samo su tri mjere ostale neusaglašene. Na svim sastancima je bilo ohrabrenje da bude postignut neki konsenzus da usaglašenost bude viša od 95 odsto, što smo i uspjeli”, rekao je Višković.
On je precizirao da nije usaglašeno da postoji jedan centar za sve usluge na nivou BiH, jer to nije u skladu sa Ustavom.
“To znači da neko ko treba pomoć vatrogasaca ili policije treba zvati Sarajevo. Zar nije logičan naš prijedlog da budu dva kol-centra, jedan u Srpskoj, drugi u FBiH”, rekao je Višković.
Inače, BiH je jedina država u Evropi u kojoj ne postoji jedinstveni broj kojega se može pozvati u hitnim slučajevima, jer se tome uporno protive u RS inzistirajući da svaki entitet to reguiše za sebe i tvrde da bi se u protivnom narušio ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Lideri političkih stranaka koje čine vlast na državnom nivou u BiH u ponedjeljak su se, bez rezultata, sastali u Sarajevu ne bi li pokušali deblokirati proces donošenja reformskih zakona na kojima inzistira Europska unija, kao i donošenje proračuna za ovu godinu. Sve to je pretpostavka da Evropska komisija dozvoli dodjelu sredstva osiguranih za države zapadnog Balkana kroz projekt nazvan Plan rasta.
Cijeli paket vrijedi šest milijardi eura, a ta bi se sredstva dodjeljivala kroz konkretne projekte za koje suglasnost daju tijela EU. Procjena je kako bi BiH na taj način mogla dobiti najmanje milijardu eura bespovratnih sredstava.
Višković je rekao da je u procesu pregovora sa EU bilo uvjeravanja da, ukoliko bude usaglašeno 95 odsto mjera, u tom omjeru biće i dobijeno novca, od predviđene milijarde evra.
“Zato sam rekao usaglasili smo većinu, pa nam dajte toliko novca. Onda su nas obavijestili da ispod ove tri neusaglašene mjere ne mogu ići i da je to crvena linija i uslov je za Plan rasta i pomoć EU BiH. Zato sam rekao ako je to uslov, nema potrebe za daljim razgovorima”, zaključio je Višković.
Druge dvije mjere koje nisu usaglašene, kako je rekao Predsjednik Vlade, je ukidanje entitetskog veta i popunu Ustavnog suda BiH i te da odluke tog suda budu obavezujuće na prostoru BiH.