U Banjaluci već godinama zvanična mjerenja pokazuju bolji kvalitet vazduha od nezvaničnih, koja vrše eko udruženja, međunarodne i svjetske organizacije, koje tvrde da je zagađenje i u Banjaluci i u ostalim gradovima Republike Srpske slično kao u Sarajevu, Tuzli, Zenici.
Nakon što su podaci Grada Banjaluka za ponedjeljak, 22.11.2021. god., pokazali da je kvalitet vazduha bio u I kategoriji, odnosno da je bio čist ili neznatno zagađen i da nisu prekoračene granične vrijednosti nivoa ni za jednu zagađujuću materiju, na isti dan su iz Ekoakcije pokazali da je vazduh u Banjaluci, uz Sarajevo, bio najlošiji u cijeloj državi ( na ovom linku https://zrak.ekoakcija.org/ )
Prije dvije godine tim Buka magazina inicirao je postavljanje PurpleAir sertifikovanih uređaja za mjerenje kvalitete vazduha u Banjaluci, ali i u drugim gradovima BiH i rezultati ovih mjerenja uglavnom se nisu slagali sa nalazima koje je objavljivao Grad Banjaluka. A nisu se slagali ni sa stanjem na dan 22.11.2021.
Stoga smo se obratili Republičkom hidrometeorološkom zavodu, od kojeg smo tražili da nam prokomentarišu zašto se rezultati za jedan dan, u ovom slučaju 22.11., toliko razlikuju i kakav vazduh udišu građani Banjaluke, kada i bez senzora osjetimo da ga je teško udisati.
Odgovorila nam je Ranka Radić, načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine: “Mjerenje kvaliteta vazduha radi se u skladu sa zakonskim procedurama i od strane nadležnih institucija i licenciranih pravnih lica. Uslovi za mjerenja, obradu podataka i izvještavanje su jasno propisani zakonskim aktima. U javosti se vrlo često plasiraju informacije od različtih lica i mjerenja koja nisu u skladu sa propisanim standardima i zakonskom regulativom. Molimo Vas da pratite informacije i podatke koje prezentuju nadležne institucije”.
Ipak zanimljivo je kako svako mjerenje rađeno za Banjaluku od strane struke, a koje relevantnim smatra i Svjetska zdravstvena organizacija, govori nešto posve drugo.
U tom kontekstu, zanimljivo je pogledati AirVisual revolucionarnu grafiku koja pokazuje trenutno zagađenje zraka u svim dijelovima svijeta. Ovo je inače prva karta koja od 2017. godine projektuje trenutne podatke o zagađenju vazduha na 3D površinu Zemlje, što znači da uz pokrete mišom i zumiranjem možete pogledati koliko je čisti ili nečist zrak u mjestima u kojima živite, ili bilo gdje na svijetu.
Na prvoj fotografiji su podaci za 23. 11. kada je Sarajevo bilo 5. najzagađeniji grad u svijetu, a druga fotografija za dan 24.11. kada je Beograd bio 7. najzagađeniji grad u svijetu, Zagreb 13., a Sarajevo 48. Narandžasta boja oko Banjaluke govori više od riječi.
Ljudi će bježati iz Sarajeva i Banjaluke, ne zbog posla, već zbog smrtonosnog onečišćenja vazduha
Kako je u intervju za Buku ranije rekao Martin Tais, stručnjak za kvalitet zraka i klimatske promjene, Bosna i Hercegovina svake zime predvodi na listi evropskih zemalja kada je riječ o zagađenosti zraka, a u svijetu smo odmah poslije Sjeverne Koreje. Posljedice, o kojima se u bh. javnosti ne govori i koje nikada neće saopštiti nadležne insttucije, jeste sve veća smrtnost ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da zbog zagađenog vazduha ovdje umire 10 000 ljudi godišnje, dok u BiH ovako istraživanje nikada nije rađeno. Iako alarmantnih informacija imamo i previše, naše vlasti ne rade ništa da se ovi problemi počnu rješavati. “Ne vodi se računa o tome i rezultat je takav kakav jeste-loš”, kazao je te dodao: “Mogu reći da udišemo dosta zagađen vazduh u većim gradovima BiH. Prije svega u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Kakanju, ali i u Banjaluci, iako ovdje nema odgovarajućih mjerenja. Svi ovi gradovi imaju određene klimatske probleme, odnosno imaju pojave temperaturnih inverzija u hladnijem dijelu godine. Po tom pitanju se posebno ističe Sarajevo jer grad je planinski, na nadmorskoj visino od preko 500 metara, sa velikom kotlinom gdje je zrak zagađen i to štetnim česticama prašine. Plitke inverzije ima i Banjaluka, kao i Zenica gdje veliki problem pored prašine predstavlja i sumpor dioksid. Isti problem ima i Tuzla, te gradovi sa termoelektranama Ugljevik, Kaknj i Gacko. U ovim gradovima je svake zime stanje alarmantno”.
Na pitanje da li su nadležne institucije barem u nekom segmentu ili gradu provele adekvatne dugoročne mjere, Tajs je rekao da jeste, 70-tih godina kada je u Sarajevu uveden plin. Tada je generalni direktor Energoinvesta, Emerik Blum, pokrenuo inicijativu za rješavanje pitanja plinskog i vodovodnog sistema u Sarajevu. Oba su problema tada riješena, zašto onda ne bi mogla i sada.
“To je inače najveća ikada provedena mjera na ovim prostorima. Sve ostalo studije i elaborati koji su urađeni završili su u raznoraznim ladicama. Ključno je i da se educiraju odgovorni ljudi, jer sutra će nam ljudi bježati iz Sarajeva i Banjaluke, ne zbog posla, već zbog zagađenja. Sigurno će to učiniti svi oni koji budu imali priliku. I stranci će nam sve manje dolaziti zbog enormno visokih koncentracija opasnih čestica. Neki kažu, vi ste se Bosanci navikli, ali to nije tačno, na to se ne navikava. To je vrlo opasno po zdravlje”, zaključio je Tajs.