Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović rekao je da je zadovoljan rezultatima Donatorske konferencije u Bruxellesu jer su prikupljena značajna sredstva, ali i pokazanom suradnjom u regiji i Europi.
“Zadovoljan sam, Srbija je dobila nešto ispod milijardu eura, BiH nešto više od 800 milijuna eura, to su solidne sume”, rekao je Izetbegović i dodao da se s tim sredstvima može uraditi “ozbiljan posao”.
On je ukazao da su ta sredstva većinom krediti, ali “s takvim uvjetima da je to skoro na razini granta” (bespovratna pomoć).
Izetbegović je rekao i da se pokazala velika solidarnost i suradnja Srbije i BiH i ljudi koji su se nasli u nesreći.
“U BiH se pokazao poseban refleks, dogodilo se da hrvatska sela primaju cjelokupna bošnjačka sela u kuće, pokazala se solidarnost i novo prijateljstvo, što budi nadu i entuzijazam u BiH”, rekao je Izetbegović u izjavi za Tanjug.
“Na kraju dana moram reći da sam doista prezadovoljan. Procjene Evropske komisije bile su da je za prvu fazu sanacije šteta potrebno oko 650 miliona eura, a mi smo osigurali 810 miliona eura”, naveo je predsjedavajući Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda u izjavi za Anadoliju iz Bruxellesa.
On je istakao da je iznos sredstava namijenjenih za Bosnu i Hercegovinu značajan i na osnovu podatka da je za Srbiju obezbijeđeno 995 miliona eura.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH naveo je da je 80 država i međunarodnih organizacija iskazalo spremnost da pomogne u obnovi u Bosni i Hercegovini.
“Na svim susretima kako bilateralnim tako i na samoj Donatorskoj konferenciji rekao sam jasno da je najvažnije da osiguramo transparentnost u trošenju sredstava. Dali smo jasne i čvrste garancije donatorima da će za sva sredstva koja nam budu na raspolaganju biti osiguran maksimalan nadzor njihovog utroška. Ako imamo osiguran taj mehanizam onda će sasvim je sigurno, i implementacija sredstava biti mnogo jednostavnija”, naveo je Bevanda.
On je naglasio kako će se u okviru konkretnih aktivnosti za realiziranje prve faze obnove i zadani cilj biti: stambeno zbrinuti unesrećene ljude, obnoviti škole i omogućiti djeci da pohađaju nastavu i ljudima stvoriti uvjete da ponovno rade i zarađuju svoj kruh.
Ovo je veliki uspjeh konferencije u Briselu, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.
Prema riječima Lagumdžije, do prije nekoliko dana je izgledalo da BiH i Srbija mogu možda dobaciti do magične brojke od 1,5 milijardi eura, a sada su stigle garancije za 1,84 milijarde eura.
“Ovo je važna stvar. Jako je važno da sada hitno krenemo u realizaciju ovoga, da se hitno osiguraju mehanizmi kako bi se sredstva mogla implementirati, kako bi se napravili mehanizmi nadzora i monitoringa. Uz pomoć međunarodne zajednice, institucija, akademske zajednice, civilnog društva, medija… Moramo osigurati da sredstva dođu tamo gdje trebaju. Trebaju nam hitnost i transparentnost, a ovo je pokazatelj da ujedinjeni možemo mnogo više”, poručio je Lagumdžija.
Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je u Briselu da je donatorska konferencija u Briselu bila uspješna, jer su EU, ali i pojedinačne zemalje donatori obećali ogromna sredstva.
“Iskazana je ogromna dobra volja da se pomogne našem prostoru. Svi zajedno su pokazali solidarnost, kako zemlje EU, tako i van nje, da se pomogne u saniranju teškog stanja u BiH i u Srbiji”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je ranije isticala da su donacije samo jedan od izvora finansiranja i da neće potpuno riješiti probleme.
Cvijanovićeva je podsjetila da je komesar za proširenje EU Štefan File ukazao da je kratkoročna pomoć prioritetna.
Ona je napomenula da je Vlada Republike Srpske još tokom izrade procjena štete Svjetskoj banci, EU i UNDP-u ukazala da su prioriteti izgradnja škola do početka školske godine, omogućiti povratak ljudi kućama, ali i obnoviti sve institucije da bi građani mogli da ostvaruju svoje potrebe.
“Donatori su svjesni činjenice da za veoma kratko vrijeme moramo djecu poslati u škole i da se sada ti objekti koriste za humanitarni smještaj onim ljudima koji se nisu vratili u svoje domove”, kaže Cvijanovićeva.
Govoreći o transparentnosti utroška donatorskih sredstava, Cvijanovićeva je naglasila da je uspostavljen Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske za koji je vezan Jedinstveni registar štete iz kojeg će svako domaćinstvo koje je dobilo pomoć moći da vidi iz kojih sredstava je to obezbijeđeno.
“Dakle, nešto slično će se morati uspostaviti i na nivou međunarodnih donatora i očekujemo da će njihova kontrola biti adekvatna. Za Republiku Srpsku mogu da garantujem da će utrošak sredstava biti onakav kakav treba da bude – transparentan i u skladu sa svojom namjenom”, naglasila je predsjednik Vlade Srpske.