Ostvarivanje političkih i građanskih prava problem je s kojim se u većoj ili manjoj mjeri susreću pripadnici manjinskih naroda – nacionalnih manjina, kako u državama članicama Evropske unije, tako i onima koje tek žele postati članice, jedna je od poruka međunarodnog skupa „Nacionalne manjine i demokratski procesi“, koji je u organizaciji njemačke organizacije “Friedrich Ebert Stiftung” održan danas u Banjoj Luci.
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, govoreći o politici Hrvatske u procesu institucionalizacije i primjene evropske regulative i ostvarivanja prava nacionalnih manjina, naveo je da su prava nacionalnih manjina uređena ustavnim zakonom i kao takva i zagrantovana.
„Ta razina prava u legislativi je nešto s čim možemo biti zadovoljni, ali problemi u ostvarivanju prava isti su s kojim smo se suočavali i prije nego je Hrvatska postala članica Evropske unije”, kazao je Tolnauer.
Pojasnio je da je kroz ispunjavanje poglavlja 23 predpristupnih pregovora s EU, Hrvatska svoje zakonodavstvo uskladila s evropskim standardima o zaštiti prava nacionalnih manjina, ali i istakao da taj proces u implementaciji ide sporo.
„I kod većinskog naroda i kod pripadnika manjina postoji strah od promjena i zato država mora imati želju za ključnim promjenama u društvu kako bi se one i realizirale“, dodao je Tolnauer.
Kao jedan od primjera za svoje stavove naveo je Vukovar i problem “primjene prava na dvopismenost“.
„Ono što se tamo dešava i taj pokušaj da se srpskoj nacionalnoj manjini uskrati ustavno pravo na službenu upotrebu ćirilice je nedopustiv. Zahtjeva za referendum kojim se pravo na dvopismenost omogućilo samo u zajednicama u kojima nacionalne manjine čine preko 50 posto stanovništva, hrvatski Sabor je uputio Ustavnom sudu i vidjet ćemo kakav će biti odgovor“, rekao je Tolnauer
„U Mađarskoj koja je niz godina članica EU politička prava manjina su na vrlo niskoj razini“, naveo je Dragan Vukelić sa Univerziteta Eötvös Loránd (ELTE) Budimpešta.
Pojasnio je da među zastupnicima u Mađarskom parlamentu nema predstavnika nacionalnih manjina te da oni svoja politička prava mogu ostvarivati na regionalnom i lokalnom nivou.
EU je posrnula po pitanju kontrole zaštite manjinskih prava u Mađarskoj, istakao je Vukelić, pojasnivši da je pripadnicima nacionalnih manjina zabranjeno da osnivaju političke partije.
Univerzitetski profesor Vlatko Cvrtila iz Zagreba u analizi „Posthladnoratovki konflikti i manjinska pitanja“ naveo je da se “na području bivše Jugoslavije konfliktni obrazac većine nad manjinom nastavio i nakon ratova koji su tu vođeni“. Prema njegovim riječima, manjine svoja prava, jer imaju manjak moći, pokušavaju riješiti kroz standardne mehanizme zaštite koji vrijede u demokratskim društvima.
Problem nastaje, podvlači Cvrtila, „što države u ovom regionu prepisuju tuđa isksustva zasnovana na drugačijoj historiji i tradiciji i stoga se ona vrlo često pokazuju nefunkcionalnim“.
Istraživanje koje je proveo, rekao je Cvrtila, ukazuje da iako u vojsci, policiji i sigurnosnim strukturama tih zemalja postoje formalno-pravni uslovi za učešće manjina, ipak, primjetan je izuzetno mali broj pripadnika manjinskih naroda.
„To je dokaz stvarne neravnopravnosti, isključivosti većine nad manjinom koja dovodi do poljuljanog samopoštovanja i osjećaja inferiornosti pripadnika manjina u društvu“, zaključio je Cvrtila.