U Bosnu i Hercegovinu stiže
Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije. Von der Leyen dolazi u
okviru posjete Zapadnom Balkanu, a jedna od tema razgovora bit će energetska
kriza. Posjeta se odvija i u kontekstu nedavne preporuke Evropske komisije da
se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata.
Biće ovo još jedna zvanična
posjeta evropskih službenika našoj zemlji u kojoj ćemo slušati iste poruke.
Od predstavnika Evropske
unije ćemo po ko zna koji put čudi kako je budućnost Bosne i Hercegovine u
Evropskoj uniji. Također, opet po ko zna koji put, čut ćemo kako se u Bosni i
Hercegovini, zamislite, treba formirati vlast. Političarima će se obraćati
porukama kako treba da rade na reformama da bi Bosna i Hercegovina ispunila
uslove i postala punopravna članica Evropske unije.
Za reforme samo
deklarativno – SDA, HDZ, SNSD
Bezbroj je sastanaka bilo do
sada, kako onih u BiH, tako i onih u Bruxellesu, nakon kojih smo čuli ove dvije
poruke: “Formirajte vlast i radite na reformama”. Političari u BiH nakon što bi
se prvo udostojili pa formirali vlast, za ovaj drugi zahtjev nikada nisu ni
željeli čuti.
Reforme u ovoj zemlji nikoga
nisu zanimale. Najbolje o tome govori učinak državnih i entitetskih vlasti na
ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koje smo dobili u
maju 2019. godine.
Jedan (1) cijeli prioritet
ispunjen i nekoliko njih djelimično ispunjeno za više od tri godine najbolji je
pokazatelj volje bh. stranaka, političara i kvazilidera da ova zemlja napreduje
na evropskom putu.
Do sada su se uglavnom
predstavnici vlasti utrkivali u tome kako što više pričati kako se oni zalažu
za put BiH ka EU i kako je to, zamislite, jedina tačka oko koje se svi slažu.
O tome koliko su se stranke
istinski borile da ova zemlja ostvari napredak ka EU najbolje ćemo saznati ako
zavirimo u reformske obaveze koje su preuzele vlasti ove zemlje, a kojih se
nisu ni dotakle.
– Usvojiti novi zakon o VSTV-u
– Usvojiti zakon o sudovima BiH
– Usvojiti novi zakon o sukobu
interesa
– Usvojiti novi zakon o javnom
okupljanju usklađen s evropskim principima
– Zaštititi prijavitelje korupcije na
pravi način, kako bi se potencijalni prijavitelji korupcije osjećali sigurno, a
ne bili svjesni da će biti progonjeni
– Osigurati djelotvorno
funkcionisanje tijela za borbu protiv korupcije
– Osigurati depolitizaciju i
restrukturiranje javnih preduzeća, te osigurati transparentan proces privatizacije
– Reformisati javnu upravu
– Implementirati presudu Evropskog
suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci
– Uvesti nove tehnologije u izborni
proces
– Usvojiti novi zakon o finansiranju
političkih stranaka
– Osigurati finansijsku održivost
sistema javnih RTV servisa
Dakle, ovdje smo izdvojili
samo neke od reformi koje su stavljene pred vlasti u BiH i koje su dio 14
prioriteta EK-a.
Brčko distrikt je usvojio
novi Zakon o javnom okupljanju, a dva entiteta gledaju na ovu oblast kao da to
njima ne treba.
Federacija BiH nema ni zakona
o zaštiti prijavitelja korupcije, a ni za depolitizaciju javnih preduzeća u
ovom entitetu vlast koju su osam godina činile SDA-SBB-HDZ nije bila
zainteresovana. I dalje najviše šansi da neko javno preduzeće preuzme imaju
osobe koje obavljaju funkciju u stranci, a isti je slučaj i s nadzornim
odborima javnih preduzeća.
Zbog čega stranke nisu
željele usvojiti novi zakon o finansiranju političkih stranaka pokazala je
ovogodišnja izborna kampanja kada su političke stranke za istu potrošile mnogo
više novca nego što prikazuju da posjeduju u svojim godišnjim izvještajima.
Ovogodišnji izbori su još
jednom pokazali i zbog čega stranke na vlasti nisu željele da čuju za uvođenje
novih tehnologija u izborni proces, s obzirom da je i ove godine bila
zastupljena trgovina mjestima u biračkim odborima, ali i brojne druge
nepravilnosti koje su još jednom samo potvrdile sve ono što smo znali o
izbornom procesu u BiH. A to je da nećemo imati pravedne izbore sve dok
glasačke listiće bude brojala ljudska ruka i dok u biračkim odborima budu
sjedile političke stranke.
Stari partneri SDA i SNSD su
i pravomoćno kažnjeni sa po 4.000 KM zbog trgovine mjestima u biračkim
odborima, tako da je vrlo jasno kome ne odgovara pravedniji izborni sistem.
Zakon o VSTV-u su zaustavili
SNSD i HDZ, baš kao i zakon o sukobu interesa.
Ostalim strankama u
Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ovi zakoni su odgovarali, ali
SNSD i HDZ su po ko zna koji put iskoristili to što imaju osam delegata u Domu
naroda kako bi blokirali reformske procese u BiH.
Isti onaj SNSD i HDZ BiH čiji
kadrovi nas godinama ubjeđuju da su oni za evropski put BiH. No, vrlo je jasno
da kadrovi ovih stranaka nemaju ništa zajedničko s evropskim vrijednostima s
obzirom da bi se mnogi od njih našli u sukobu interesa kada bi bio usvojen
zakon o sukobu interesa koji je usklađen s evropskim principima.
Tu se upravo i krije odgovor
na pitanje zašto su baš ove dvije stranke blokirale usvajanje ovog zakona u
Parlamentu BiH.
Čitajte, da se barem ne
brukate
Kadrovi ovih stranaka nisu
bili nezainteresovani samo za provođenje reformi. Naime, pojedini dužnosnici
ovih stranaka čak nisu ni pročitali 14 prioriteta koji su stavljeni pred njih.
Dakle, ni pročitali.
A pročitati Mišljenje EK-a
moglo se, ako ništa, onda iz razloga da se dužnosnici ovih stranaka ne bi
brukali kada gostuju na televizijskim stanicima. Ali, ni za to nije bilo volje.
Tako je delegatkinja HDZ-a u
Domu naroda PSBiH Lidija Bradara u maju ove godine, gostujući na jednoj
televiziji, ustvrdila kako je Bosna i Hercegovina ispunila većinu prioriteta iz
Mišljenja Evropske komisije, te da su do konačnog cilja ostala samo četiri
prioriteta.
“Mi smo prije tri godine imali 14
prioriteta, mi smo ipak se sveli na četiri prioriteta. Ostala pitanja smo riješili.
Ne mogu se sada svih napamet sjetiti, ali znam da mi sad govorimo samo, i
govori to i Evropska unija i govore predstavnici međunarodne zajednice da je
preostalo četiri prioriteta. Ostala su četiri od 14, mi smo ostale riješili.
Imali smo razne reforme koje su sprovedene, ja doma imam to s kvačicama”,
kazala je Bradara, uvjerena da su državne vlasti uradile većinu posla kojeg je
pred njih stavila Evropska komisija 2019. godine.
Dakle, da je Bradara pročitala 14
prioriteta i pratila rad državnih i entitetskih vlasti znala bi da ovo što je
rekla nije ni blizu istine.
Ono što je posebno poražavajuće jeste
da je Bradara jedan od 13 parlamentaraca koji su članovi Parlamentarnog odbora
SSP-a i zajedničke Komisije za evropske integracije PSBiH. Dakle, ona bi
trebala detaljno da poznaje dokle su institucije vlasti došle na putu ka
Evropskoj uniji, jer joj je to sastavni dio posla.
One koji i ne čitaju prioritete
Evropske komisije i njihove stranačke šefove, predsjednica Evropske komisije
Ursula von der Layen će, tokom spomenute posjete, još jednom da podsjeti kako
vlasti ove zemlje trebaju raditi na reformama kako bi Bosna i Hercegovina
napredovala na putu ka EU.
No, da bi počeli raditi na
prioritetima, za početak je prvo potrebno da ih pročitaju.