Prema odluci Narodne skupštine Republike Srpske iz avgusta ove godine, 25. oktobra bi u ovom entitetu trebalo da se održi neobavezujući referendum. Referendumsko pitanje glasi:
„Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku Izborne komisije BiH o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske?”
Već sama formulacija pitanja izazvala je niz polemika u političkoj javnosti, budući da se ono direktno odnosi na slučaj Milorada Dodika i osporava legitimitet institucija Bosne i Hercegovine – prije svega Suda BiH i Ureda visokog predstavnika.
O održavanju referenduma govorio je za Buka podcast šef poslaničkog kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Srđan Mazalica, koji je potvrdio da postoji mogućnost odgađanja glasanja.
„Kada su Bošnjaci uložili veto, oni su rekli da su ga uložili zato što nije zagarantovana multietnička struktura referendumske komisije. Odluka Ustavnog suda je vrlo jasna, referenduma će biti, ali oni su to morali uzeti u meritum i to je onda malo duža procedura. Moguće je da ćemo mi ući u vrlo kratak period za organizaciju referenduma“, rekao je Mazalica.
Dodao je da će Ustavni sud RS „donijeti odluku u kratkom roku“, ali da „Bošnjaci mogu ponovo uložiti veto na sastav referendumske komisije“, što može dodatno produžiti cijeli proces. Ipak, vjeruje da će se referendum ipak održati, iako postoji niz tehničkih i političkih nepoznanica.
U međuvremenu je Ustavni sud Republike Srpske donio odluku kojom je odbacio tvrdnje o povredi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. Sud je zaključio da referendumska komisija iz osporenog zakona „nema status javne institucije niti organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti za koje postoji ustavna obaveza adekvatne zastupljenosti konstitutivnih naroda“, čime je faktički otkočen proces pripreme referenduma.
Takva odluka otvorila je prostor za nastavak procedura, ali i dalje ostaje neizvjesno da li će referendum biti održan istog dana kao i prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, što je sve češća opcija u političkim krugovima.
Kandidat Srpske demokratske stranke (SDS) za predsjednika Republike Srpske, Branko Blanuša, u razgovoru za BUKA podcast detaljno je iznio svoj stav o predloženom referendumu.
Rekao je da je dovoljno analizirati samo način na koji je referendumsko pitanje formulisano, te naglasio da je protiv održavanja referenduma sa takvim pitanjem. Prema njegovim riječima, u samom pitanju se pominje „neimenovani strani predstavnik“, što već čini cijeli proces nejasnim i politički obojenim.
„Nismo do sada imali više visokih predstavnika ili već neimenovani strani, kako ćemo ga već nazvati, predstavnika koji imaju neku misiju ovde u Bosni i Hercegovini, a kakva je situacija, možda ćemo ih imati i poslije. Ja o tome zaista ne mogu da govorim“, rekao je Blanuša.
Dodao je da je stav SDS-a i njegov lični stav vrlo jasan: visoki predstavnici, bili legalni ili nelegalni, „ne bi trebalo da budu prisutni u Bosni i Hercegovini, a posebno ne da donose odluke i zakone koji su bitni za funkcionisanje i BiH i Republike Srpske“.
Blanuša je ocijenio da je odluka o referendumu usmjerena prema samo jednom izabranom funkcioneru, što dovodi u pitanje smisao cijelog procesa
„Valjda ako ide referendumsko pitanje, onda bi ono trebalo da se odnosi na bilo kojeg izabranog funkcionera, a ne samo na jednog. Imenovanje jednog funkcionera dovodi takvo referendumsko pitanje kao vrlo upitno.“
Govoreći o dijelu pitanja koji se odnosi na Sud BiH, Blanuša je podsjetio da se u praksi priznaju ingerencije te institucije, iako vlast u RS često tvrdi suprotno
„Koliko znam, bez obzira na sve i ono što nam se plasira u medijima, kod nas je Sud BiH ustavna kategorija koja je priznata i od strane onih koji non stop pričaju da je Sud BiH neustavna kategorija i da nema nadležnost u Republici Srpskoj. Evo, cijela procedura za gospodina Milorada Dodika govori o tome da su i on i SNSD zapravo priznali ingerencije tog suda.“
Zaključio je da se u ovom slučaju radi o političkoj priči i čistom politikantstvu, dodajući da ne vidi stvarni razlog da se građani izjašnjavaju o pitanju koje nije opšteg značaja
„Ako je neko referendumsko pitanje, ono mora imati opšti karakter, da bude od značaja za cijelu Republiku Srpsku i da narod Republike Srpske u jednoj demokratskoj atmosferi da svoje mišljenje. Ali sama formulacija toga pitanja je vrlo upitna.
Iako je referendum formalno neobavezujući, on nosi jasnu političku poruku i funkciju – potvrdu narativa o „ugroženosti Republike Srpske“ i delegitimizaciji državnih institucija Bosne i Hercegovine. Za vlast u Banjaluci, to je pitanje političkog jedinstva i odbrane entitetskih nadležnosti; za opoziciju, poput SDS-a, to je primjer zloupotrebe referenduma u predizborne svrhe.
Bez obzira na to da li će biti održan 25. oktobra ili eventualno odgođen, jasno je da ovaj referendum neće imati pravne posljedice. Njegov stvarni značaj biće simboličan – test političke lojalnosti i mjerenje podrške vlasti u Banjaluci uoči prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.
Politički analitičar Velizar Antić u BUKA podcastu ocijenio je da cijela priča oko referenduma u Republici Srpskoj pokazuje potpunu konfuziju u redovima vlasti, navodeći da „SNSD i Dodik nisu znali gdje udaraju u posljednja dva-tri mjeseca“.
„Referendum im je, vjerovatno, u jednom trenutku pao na pamet – rekli su ‘mogli bismo pogurati tu ideju’ – i tako je cijela priča krenula. Ali referendumsko pitanje je katastrofalno napravljeno“, rekao je Antić, naglašavajući da pitanje mora biti kratko, jasno i precizno formulisano, kako bi građani jednostavno mogli odgovoriti „da“ ili „ne“.
„Ovo pitanje je ovako sklepano. Uvjeren sam da nisu konsultovali ni dobrog pravnika ni politikologa. To je sklepano po partijskoj liniji, i zato imamo tri pitanja u jednom. Pitate građane da li priznaju odluku suda, da li priznaju miješanje neizabranih stranaca i da li podržavaju Sud BiH. Šta znači neizabrani stranac? Da je izabrani, bilo bi u redu? Katastrofa“, istakao je Antić.
Analitičar je podsjetio da se referendum kao institut u teoriji koristi da se utvrdi stav građana o važnim pitanjima, ali da se u domaćem kontekstu taj pojam potpuno iskrivio.
„Kod nas se referendum doživljava kao prijetnja, naročito među Bošnjacima, jer se odmah povezuje s otcjepljenjem Republike Srpske, što jednostavno nije tačno. Čitava ta priča je prenaduvana, jer i prethodnih petnaest godina stalno slušamo o referendumu, a od svega – ništa. I ovog puta neće biti ništa, čak i ako dođe do njegovog održavanja“, rekao je Antić.
Prema njegovom mišljenju, vlast bi najviše voljela da Ustavni sud RS sam zaustavi proces
„Mislim da bi bili presrećni kad bi Ustavni sud rekao da se referendum ne može održati. Rekli bi: ‘Pogriješili smo u proceduri, nema referenduma’ – i sve bi bilo završeno. To bi im bila idealna izlazna strategija, jer je ovo katastrofa od pitanja.“
Antić smatra da bi i u slučaju održavanja referenduma izlaznost bila vrlo niska, jer su građani već umorni i razočarani.
„Ne vjerujem da bi više od 20 do 30 posto ljudi uopšte izašlo na glasanje. Ljudi su demotivisani da učestvuju u takvim pričama. A ako i dođe do glasanja, ostaje pitanje – ko broji glasove i kako. Na biračkom mjestu gdje izađe sto ljudi, može se dopisati još tristo. To je realnost. Sve to pokazuje da bi vlastima idealno bilo da se referendum uopšte ne održi“, rekao je Antić, dodajući da je i samo pitanje toliko zbunjujuće da bi „građani možda odgovorili suprotno od onoga što vlast očekuje“.