Radnici iz realnog sektora u Bosni i Hercegovini konačno će
dobitu svoje udruženje koje će se boriti za njihova prava i omogućiti im
besplatnu pravnu pomoć na sudovima.
Riječ je o Radničkom pokretu iza kojeg stoji Dražan
Pejaković, čovjek koji se već godinu i po dana za radnička prava bori na
društvenim mrežama putem FB stranice “Crna lista poslodavaca”.
Novi projekat najavljen je bilbordima sa natpisom
“Radnički pokret” koji su postavljeni u nekoliko gradova u BiH.
Uskoro planiraju i ulične akcije, a o svemu nam je više
rekao sam Pejaković.
“Za godinu i po dana, Crna lista poslodavaca Republike Srpske
je postala medijski prostor za sve radnike u BiH. Obratili su nam se mnogi čija
su prava kršena i koji su imali problem sa poslodavcima, a naš tim advokata ih
je savjetovao i zastupao besplatno. Uvidjevši sve probleme sa kojima se susreću
radnici, prije svega relanog sektora, odlučio sam se za pokretanje udruženje koje
će štititi sve radnike BiH. Iako su nam prioritet
radnici realnog sektora, mogu nam se obratiti i radnici javnog sektora koji
nemaju sindikat ili im sindikat ne funkcioniše”, istakao je za BUKU Pejaković.
Naglašava da, pored toga što su Zakoni o radu u oba entiteta
prilično loši, odnosno imaju puno nedostataka i nedorečenosti, i njihova
primjena je rijetka, skoro da je i nema.
A lista radničkih prava koja se krše je dugačka –
neprijavljivanje radnika, dio plate se daje u kovertama, oduzimanje prava na
godišnji odmor, prekovremeni rad se ne plaća, česti su i slučajevi narušavanje
prava trudnica kao i mobbing. Kršenje prava radnika dešava se u svim branšama, od ugostiteljstva, trgovine, preko građevinarstva, pa sve do
bankarskog sektora i farmacije.
“Za ovih godinu i po
dana, uvidio sam i koliko radnike tišti to što, i kada vide da im se prava krše,
nemaju se kome obratiti. To je, takođe, jedan od razloga zašto se udruženje i
formira i ono što mogu poručiti jeste da neće biti problema oko zaštite sve i
jednog radnika u BiH. Prvi korak u rješavanju problema je razgovor sa
poslodavcima, a ukoliko to ne bude moguće, udruženje će tražiti prava za svoje
članove preko organa vlasti, suda, inspektorata, te drugih institucija. Bitno je napomenuti
da će članovi udruženja imati advokate koji će ih zastupati pro bono, a broj advokata
će vremenom rasti”, pojašnjava naš
sagovornik, koji je svjestan da će sve ovo naprijed rečeno uspjeti u pravom
smislu te riječi tek nakon edukacije radnika o njihovim pravima.
Stoga će, nakon rješavanja formalno-pravnih stvari, prvi korak
Radničkog pokreta biti edukacija i ulične akcije: “Da bi se bilo šta moglo
promijeniti, potrebna je volja radnika, potrebno je radnike edukovati o njihovim
pravima i potrebno je da se radnici udruže. Organizovaćemo ubrzo i ulične akcije, na njima
ćemo takođe promovisati i naše prijedloge o izmjeni i dopuni zakona o radu, kao
i ostalih zakona. Svi članovi će biti obaviješteni o pravcima rada udruženja, a
sve u korist pravljenja boljeg demokratskog društva.”