Velike vijesti za Bosnu i Hercegovinu dolaze iz upravo objavljenog Paketa proširenja Evropske komisije 2022. Komisija je preporučila da bi Vijeće trebalo dodijeliti BiH status kandidata, naglašavajući pozitivne korake poduzete prema jačanju demokratskog procesa. Ovo je veliki pozitivan razvoj za zemlju koja je znatno zaostajala za svojim susjedima na Zapadnom Balkanu, kada je u pitanju proces evropskih integracija. Međutim, ključne tačke u detaljnom, 132 stranice dugom izvještaju, ne razlikuju se mnogo od posljednjih nekoliko godina, u kojima se navodi da je u većini pregledanih područja postignut vrlo mali, ograničen ili nikakav napredak. Također je navedeno da Vijeće ministara nije poduzelo nikakve korake za izradu nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
U ovoj konstelaciji, čini se da je odluka da se BiH preporuči za status kandidata politička, a ne zasnovana na zaslugama, potaknuta dvama političkim događajima. Prvo, a to je istaknuto u izvještaju, u prošloj godini političke stranke u parlamentu Republike Srpske gotovo su potpuno blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou i pokrenule povlačenje iz bh. vojske, sigurnosnih službi, poreskog sistema i pravosuđa u de facto secesionističkom djelovanju. Drugo, ruske veze Republike Srpske dovode do zabrinutosti od prelijevanja rata protiv Ukrajine i izazivanja ozbiljne sigurnosne krize i destabilizacije BiH.
Kao i sa Ukrajinom, status kandidata bi se dodijelio pod uslovom da se poduzme navedenih osam koraka. Izvještaj za BiH za 2022. godinu također sadrži jasna i vizualno istaknuta područja preporuka za konkretne korake koje treba poduzeti u sljedećih 12 mjeseci, što nije bio slučaj prije dvije godine.
Komisija usmjerava svoje godišnje izvještaje na provedbu 14 prioriteta utvrđenih u zaključcima Vijeća EU-a iz decembra 2019. godine. Politički kriteriji i dalje su predmet velike zabrinutosti. U odjeljku se također ističe da nije postignut dogovor o rješenju za ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. U Parlamentu su odbijeni amandmani za poboljšanje izbornih standarda.
Određeni ili ograničeni napredak postignut je u sljedećim oblastima: područja reforme javne uprave (PAR), područje javne nabavke, unutrašnje tržište, konkurentnost i uključiv rast, zelena agenda i održiva povezanost, vanjski odnosi. Nikakav napredak u području pravosuđa i temeljnih prava ozbiljan je razlog za zabrinutost. Pravosuđe i vlasti poduzeli su neke ograničene radnje kako bi se pozabavili Priebeovim izvješćem (2019.), dok su se pokazatelji korupcije dodatno pogoršali, a zarobljavanje institucija produbilo.
Sva druga područja kojima se izvještaj bavi ne mogu napredovati bez vladavine prava i temeljnih prava. Postoji preporuka za konkretne korake prema jačanju slobode izražavanja tamo gdje nije postignut napredak, te ponovni zahtjev za uklanjanje politika diskriminacije. Ograničen napredak postignut je u oblasti pravde, slobode i sigurnosti, uz preporuku za hitnu akciju u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, usvajanje akcijskog plana o migracijama i borbi protiv organizovanog kriminala, tri oblasti koje su od ozbiljnog značaja za BiH.
Vanjski odnosi (bez napretka), kao i vanjska, sigurnosna i odbrambena politika (određeni napredak) druga su područja koja zahtijevaju hitnu akciju, budući da su integrativni okviri u nadležnosti državnog nivoa. Oni određuju poziciju BiH na globalnoj sceni, njeno članstvo u međunarodnim organizacijama i, naravno, članstvo u EU i Akcijski plan za članstvo u NATO-u, koji su danas ključni za državu.
Status kandidata je pozitivan razvoj za BiH, onaj koji ima potencijal za usmjeravanje djelovanja nacionalističkih političkih stranaka i njihovih lidera dalje od identitetskih diskursa i ujedinjavanje oko konkretnih radnji koje je potrebno poduzeti kako bi se ispunili kriteriji za pristupanje EU. Time se utvrđuje dnevni red za buduću vladu, kao i za pregovore o vladajućim koalicijama nakon izbora koji su održani ranije ovog mjeseca.