Savjetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) objavila je svoju reakciju na preporuku Evropske komisije o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.
Damir Kapidžić
U Briselu je donesena politička odluka o otvaranju pregovora o članstvu s Bosnom i Hercegovinom. Ovo se događa u trenutku kada EU usvaja snažniji i izravniji pristup proširenju, napredujući tempom koji nije viđen više od decenije. Takođe, dolazi neposredno prije izbora za EU u junu i treba ga čitati u kontekstu u kojem je određeni napredak u reformama među zemljama kandidatima takođe pobjeda Komisije u odlasku.
Odluka je obrazložena činjenicom da je BiH napravila značajan napredak u usvajanju neophodne zakonske regulative koja će je približiti članstvu u EU. Ono što je izostavljeno jeste da je postojao golem vanjski pritisak na domaće aktere da usvoje navedeno zakonodavstvo i da se usklade sa zahtjevima EU. Napredak BiH još uvijek je daleko manji nego što se prvobitno zahtijevalo, što predstavlja odlučan odmak od striktne provedbe 14 ključnih prioriteta postavljenih za BiH u 2019. godini. Prije svega, nije bilo napretka u usvajanju novog Zakona o sudovima, niti reforme izbornog zakona.
Odluku Evropske komisije pozdravile su sve stranke i politički lideri. To uključuje Milorada Dodika koji je generalno veoma kritičan prema EU i pod sankcijama je Sjedinjenih Država. Dodik je u intervjuu buduće pristupanje EU prikazao u svjetlu stvaranja zajedničkog prostora u kojem će Srbi moći živjeti bez granica, odstupajući od svoje uobičajene retorike koja naglašava secesiju. Nove stranke u koalicijskoj vladi na državnom nivou, koja je na vlasti od 2023. godine, Socijaldemokratska partija, Naša stranka te Narod i pravda istaknule su svoju ulogu u provođenju reformi koje su napravile razliku.
Iako je pred nama dug put, odluka je korak u pravom smjeru, čak i ako glavne zasluge ne idu bosanskohercegovačkim donosiocima odluka. Ukratko, otvaranje pristupnih pregovora s EU nije ono što BiH zaslužuje, ali jeste ono što dobiva.
Marika Đolai
Kao što su se mnogi nadali, Evropska komisija je 12. marta izdala preporuku za početak pregovora o pristupanju EU s Bosnom i Hercegovinom. Ovu odluku, koju još uvijek treba odobriti svih 27 lidera EU-a, neki smatraju nezasluženom. Šta je motivisalo ovu odluku i šta ona znači za budućnost zemlje?
EK je današnju odluku obrazložila evidentnim napretkom u reformama koje je BiH napravila. Međutim, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kao dopuna prethodno usvojenom Zakonu o sprečavanju pranja novca i terorizma, tek je prije nekoliko dana proguran kroz Vijeće ministara. Uz upitnu zaslugu, prevladavaju drugi razlozi.
Prvo, ovo je bila posljednja prilika da se BiH dovede do faze otvaranja pregovora o pristupanju EU prije nadolazećih izbora za Evropski parlament u junu 2024. godine i imenovanja nove Komisije, koja možda neće biti sklona nastaviti trenutni zamah proširenja.
Drugo, svi su zabrinuti zbog secesionizma Republike Srpske, Dodikovog kontinuiranog angažmana s Rusijom i njenim pristašama poput Lukašenka, te malignog angažmana stranih aktera u ovoj maloj, ali geopolitički strateškoj državi. Ova zabrinutost, u kombinaciji sa željom za stabilnošću u ovom dijelu Europe, svakako je doprinijela odluci EK. To je takođe jasan signal da nema kompromisa oko državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Iznenađujuće, nedavno je došlo do značajnog zaokreta u javnom diskursu Republike Srpske uporedo sa usvajanjem dva državna zakona. U visoko politizovanoj izjavi prošle sedmice, Dodik se založio za otvaranje pregovora o pristupanju EU i oštro je kritikovao aktere EU koji navodno koriste taj proces za otuđivanje i kažnjavanje RS. Malo je toga što bi pokazalo da on istinski doživljava BiH kao jedinstvenu državu, ali sada mu je ostavljeno manje manevarskog prostora s približavanjem EU.
Napredak na putu pristupanja EU donosi nove obaveze, uslove i zahtjeve za državnu vlast i institucije BiH. Ako budu slijedili vlastiti tempo reformi i putanje ostalih pet kandidata na Zapadnom Balkanu, članstvo se neće dogoditi u skorije vrijeme. Ako odluče usvojiti ubrzani pristup Ukrajine i Moldavije i zakopaju unutrašnje političke borbe, BiH ima potencijal voditi utrku na inače vrlo složenom putu pristupanja EU. Sadašnja državna vlast već je pokazala ambicioznost i žilavost, zaslugom građana BiH.
Marko Kmežić
Najava otvaranja pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU je dobra vijest. To je pozitivno za BiH, jer bi proces mogao pomoći utišavanju secesionističke retorike u Republici Srpskoj i dublje poveže zemlju sa EU. To je takođe dobro za EU, jer omogućuje da pokaže napredak u proširenju uoči izbora za Evropski parlament 2024. godine. Osim toga, to signalizira oživljavanje napetog procesa pristupanja Zapadnog Balkana i daje nadu Ukrajini.
Međutim, preporuka Evropske komisije ne garantuje da će pregovori započeti, budući da svih 27 država članica EU mora odobriti odluku na samitu sljedeće sedmice. Kao što se vidi iz slučaja Sjeverne Makedonije, ova posljednja prepreka može biti ozbiljna.
Čak i da pregovori počnu, šta to znači za građane BiH? Pristupanje je dug, komplikovan proces pregovora koji može trajati godinama prije punopravnog članstva. Hrvatskoj je od početka pregovora do pristupanja trebalo osam godina. Sadašnji predvodnici Crna Gora i Srbija pregovaraju više od decenije bez predvidivih datuma završetka.
BiH se bori s početnim uslovima za članstvo kao što su pravosudne i izborne reforme. Kriteriji EU-a postaće precizniji, ciljajući na demokratiju i vladavinu prava – direktno izazivajući takozvane ‘elite koje zarobljavaju državu’. Time se rizikuje zastoj u pregovorima, kao što je slučaj u Srbiji.
Stoga bi, paralelno s potencijalnim razgovorima, EU trebala uložiti dodatna sredstva i tehničku podršku u civilno društvo u BiH. Nezavisni mediji, institucije, nevladine organizacije i građani ključni su za držanje svoje vlade odgovornom na putu u Europu, a EU bi trebalo da podrži ovaj neizostavni dio procesa.