Srbija je Bosni i Hercegovini ponudila prijedlog rješenja granice u vidu non-paper dokumenta,
po kojem bi Srbija dobila HE “Zvornik” i HE “Bajina Bašta” u cjelini,
dok bi BiH zauzvrat dobila istu površinu na teritoriji Srbije. Radi se o
četiri, odnosno 19 hektara površine.

Nakon posljednje
posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu, Vučić je  na zajedničkoj
pres konferenciji u Beogradu, kazao da su članovi Predsjedništva BiH
imali drugačiji prijedlog o statusa tih elektrana, ali će se o tome još
razgovarati.

Prema Vučićevim riječima, druga strana je predložila model međunarodne službenosti.

“Mi
smo pristali da razgovaramo i o toj drugoj opciji, da administrativna
granica ostane kakva jeste, ali da imamo pravo na dobijanje
međunarodno-pravne službenosti na 99 godina”, rekao je Vučić i dodao je
Srbija spremna  zauzvrat ponuditi istu površinu na svojoj
teritoriji, takođe kao međunarodnu službenost.

Termin
službenost u pravu označava stvarna prava na tuđoj stvari. Nosilac tog
prava može da na određeni način koristi tuđu stvar ili da od njenog
trajnog vlasnika zahtijeva da je na neki način ne upotrebljava.

U
konkretnom slučaju, primjenom instituta međunarodno-pravne službenosti,
to bi značilo da Srbija nastavi koristiti dvije hidroelektrane na Drini
a da zauzvrat prepusti BiH srednji tok rijeke Drine, gdje ova rijeka
ujedno čini i granicu izeđu BiH i Srbije, i da na tom dijelu rijeke BiH
izgradi dvije hidroelektrane približno jednake snage kao što su HE
“Zvornik” i HE “Bajina Bašta”, te da te dvije nove hidroelektre u
cjelini koristi BiH, na jednak način kako HE “Zvornik” i HE “Bajinu
Baštu”, koristi Srbija. Takvim rješenjem niko ne bi bio na gubitku,
odnosno obje strane imale bi jednak benefit od hidropetencijala Drine.

Takvim rješenjem Srbija nije oduševljena, ali BiH ne pristaje na manje.

Razmjena
teritorije je moguća ali samo pod uvjetom da se razmjenjuju dvije
površine jednake veličine ali i jednake ekonomske vrijednosti.

Također,
predloženo je da dođe i do razmjene teritorija kod Priboja i Rudog,
“metar za metar”, što je za BiH u principu prihvatljivo jer je i u
svakom slučaju manje važno pitanje od hidroelektrana na Drini koje imaju
ogromnu ekonomsku vrijednost.