Drag queen (dreg kraljica) je osoba koja kroz odjeću i performans izražava svoju kreativnost. Kao sastavni dio nastupa dreg kraljica tu su kostimi, jaka šminka, perika. Priprema za transformaciju traje nekoliko sati, a drag kraljice ne moraju da budu transrodne osobe. To je osoba koja na neko vrijeme ostvaruje svoju fantaziju na sceni.
I u tradicionalnom društvu kao što je Bosna i Hercegovima imamo dreg kraljice, pa smo proteklog vikenda imali priliku da pogledamo njihov nastup u Banjaluci. Nastup je sjajno prošao, a sa umjetnicima smo razgovarali tokom samog procesa tranformacije. Priprema za nastup trajala je pet sati. Iako je identitet ove tri osobe poznat redakciji, zamolili su nas da u intervjuu budu anonimni zbog osude okoline.
Dva umjetnika su iz Federacije BiH, a jedan je iz Banjaluke. Ranije su nastupali i pojedinačno, a ovo im je bio prvi zajednički nastup. Nastupali su pod umjetničkim imenima Xenia Hera, Selma Saga i Stella.
Jedan od njih nam je rekao da je, otkrivajući svoju seksualnost, slučajno saznao za dreg.
“Moje društvo me upoznalo sa jednim televizijskim programom koji se zove Drag Race i koji je stekao svjetsku popularnost i većinom ljudi tu nalaze inspiraciju za dreg. Na Balkanu mi nemamo kontakta sa dregom i ovo nam je jedini način da se upoznamo sa takvom kulturom. Što sam više gledao ovaj šou, shvatio sam da je to umjetnost koja nema limita. Sa ovom umjetnošću možeš otići gdje god želiš, tvoj um i tvoja kreativnost mogu napraviti šta god ti želiš. Najbolji opis drega je tvoja fantazija koju pokazuješ drugim ljudima, pokušavaš ih zabaviti i izazvati im osmijeh na licu”, kaže nam prva dreg kraljica sa kojom smo razgovarali. Dodaje da dreg nema šablon.
“Dreg je umjetnost, dreg je sve oko tebe i mi smo kao ličnosti dreg. To je ekspresija svih naših želja i kreativnosti”, ističe.
Druga dreg kraljica nam kaže da smatra da svi gej momci i queer ljudi imaju potrebu da se izraze.
“Ja sam još kao dijete oblačio bakine štikle. Imitirao sam poznate pjevačice i tu sam prepoznao da mi se sviđa više nešto što je ženstveno. Preko već spomenute tv emisije otkrio sam dreg. Često danas govore da je dreg umjetnost izvođenja roda, a postoje dreg kraljice koje žele da izgledaju kao obične žene, ali sa druge strane, to ne mora da bude granica, možemo otići i više da bismo izrazili svoju kreativnost. Ja sam nebinarna osoba, ne gledam na sebe kao da sam muško ili žensko nego se osjećam fluidno, nekad se probudim i osjećam se muževno, a nekad se probudim i osjećam se ženstveno i sve to kroz dreg mogu da izrazim”, ističe naš sagovornik.
Treći umjetnik, sa kojim smo razgovarali tokom šminkanja, rekao nam je da na prvu nije razumio dreg i čak je imao negativne komentare o tome. Poslije je shvatio da je dreg umjetnost i polako je ulazio u taj svijet.
“Ženske figure uvijek sam posmatrao kao super zvijezde, a i kad sam gledao našu emisiju Tvoje lice zvuči poznato, jedino mi je bilo zanimljivo kad su se momci oblačili kao žene. To mi je pokazalo da se na jedno veče mogu obući u žensko, a opet sutra da ja budem ja. Kad se obučem za scenu, osjećam se baš moćno i na taj način mogu ispoljiti sve što je u meni, što ne mogu inače ispoljavati u stvarnom svijetu kad hodam ulicom, jer znam da bih dobio ružne komenatre, a možda i fizičke napade, nikad se ne zna. Zbog toga sve to držim u sebi, a na sceni se desi eksplozija”, kaže on.
Pojašnjavaju nam da je dreg umjetnost performansa koja se bazira na rodnom identitetu, ali da se ne radi isključivo o tome.
“Neko ko se izražava kao transrodna žena ili muškarac u svom svakodnevnom životu ne bavi se dregom kao što ga mi smatramo. Dreg jesu započele transrodne žene u Americi sedamdesetih, osamdesetih godina, iako su se i ranije muškarci oblačili kao žene, a žene kao muškarci”, pojašnjavaju i dodaju da treba napraviti razliku između drega koji je umjetnost, performans, dok transrodne žene i transrodni muškarci žive taj život.
Kada je u pitanju dreg u Bosni i Hercegovini, kažu da situacija nije najbolja, a stanje je bolje u većim gradovima u regionu. Situacija je tamo opuštenija i ima dosta više ljudi koji podržavaju queer osobe. Naravno, tu je i više osoba koje ih ne podržavaju, ali su se u gradovima kao što je Beograd uspjeli izboriti za sebe i svoj prostor.
“U Banjaluci toga nema, kao ni u Sarajevu. Nemamo dreg scene, ali su tokom jednog festivala u Sarajevu dolazile dreg kraljice i svi su bili oduševljeni da ih vide, jer kod nas toga nema. Queer osobe u Bosni i Hercegovini imaju jako ograničen broj prostora u kojima mogu izražavati svoju kreativnost, sve je jako limitirano. A u sredini gdje živimo dreg nije prihvaćen, jer nije zastupljen dovoljno. Kad nekome deset puta nešto pokažeš i objasniš, onda ta osoba može da stekne i neko razumijevanje o tome. Trebalo bi da bude mnogo više događaja da bude bolje”, ističu naši sagovornici.
Dreg kraljica koja živi u Banjaluci kaže da je odrastanje u ovoj sredini teško.
“Iako sam vedra i pozitivna osoba, stvorio sam anksioznost i ona je vezana za mjesto u kojem živim. Čim odem u inostranstvo, odmah se opustim i vidim kako je atmosfera drugačija. U Banjaluci je situacija specifična, ljudi te stalno gledaju. Uvijek moram da pazim šta oblačim, da li imam dvije ogrlice ili jednu, da li sam obukao nešto što je previše drečavo. To onda stvara veliki teret na čovjeka i zbog svega toga planiram da se odselim, jer je došlo do granice gdje nekad ne mogu da funkcionišem i ne želim da izađem iz kuće”, ističe naš sagovornik.
Drugi sagovornik nam kaže da je upravo anksioznost najbolji opis svakodnevnog osjećaja koji je prisutan.
“Nikome ja ništa ne oduzimam. Svakodnevni život vodim kao svi ostali, a to što imam drugačiju seksualnu orijentaciju i drugačiji identitet ne ugrožava nikoga oko mene. To je moja privatna stvar. Nikoga neću tjerati da to prihvata, ali nadam se razumijevanju i da ta osoba ne ugrožava moj identitet. Pustite nas da postojimo. Nemojte nas dirati, mi ništa drugo ne tražimo. Ako u nekom trenutku želim da nosim pet ogrlica, trebam biti slobodan da ih nosim, ali zbog osoba koje u našem životu ništa ne predstavljaju, zbog nepoznatih ljudi i njihovih reakcija, mi ne nosimo te ogrlice”, poručuju naši sagovornici.
Od tri dreg kraljica sa kojima smo razgovarali, sve planiraju da se odsele iz Bosne i Hercegovine, a samo jedna planira da se nekad u budućnosti vrati da na neki način mijenja situaciju u društvu u kojem živimo.
