Virus afričke kuge desetkovao je stočni fond u Semberiji.
I dok se farme gase, između lokalnih i entitetskih organa pršte međusobne optužbe. Za to vrijeme farmeri u sve većim gubicima.
Preostali iznos od nepunih 900.000 KM, po osnovu štete nastale od afričke kuge, još potražuje više stotina poljoprivrednih proizvođača.
Isplata odštete
Na 850 imanja u Semberiji vršena je eutanazija, podsjetili su proizvođači na sastanku sa predstavnicima gradske uprave, organizovanog na temu dinamike isplate odštete za afričku kugu svinja.
„Ovaj sastanak smo organizovali zbog nebrojenog broja pitanja od strane poljoprivrednih proizvođača – kad će biti isplaćen preostali dio odštete u iznosu od nepunih 900.000 konvertibilnih maraka? Najvažniji zaključak koji je danas izveden jeste to da ukoliko Vlada Republike Srpske ne bude do 31. oktobra isplatila ovo obeštećenje od 900.000 konvertibilnih maraka, odmah sutradan, 1. novembra, ovdje je zakazan sastanak u 12.00 časova na kojim će biti donesen dogovor oko daljih mjera, u smislu građanske neposlušnosti, organizovanja protesta i blokada. Rekao sam poljoprivrednim proizvođačima da ću biti jedan od njih, da ono što je Ministarstvo svojim rješenjima i nadležnim institucijama donijelo, a to je isplata, da se to i putem Ministarstva finansija i ostvari. Danas su ljudi i jasno i nedvosmisleno ponovili i rekli i da su spremni na sve elemente građanske neposlušnosti da ostvare svoja zakonom predviđena prava, jer su dobili i rješenja“, najavio je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Izmjena Pravilnika
„Ljudi samo traže svoja prava za dio dugovanja koji im nije isplaćen. Takođe, na pitanja koja se tiču izmjene Pravilnika o posticajima na lokalnom, gradskom nivou, kada su u pitanju ponovni uzgoj samih svinja, rekli smo poljoprivrednim proizvođačima da ćemo ići ka izmjenama Pravilnika, a sve u cilju kako bi što veći broj ljudi ostvario navedeni posticaj. Spremni smo da povećavamo broj limita, odnosno broj eutanaziranih grla, kako bi što veći broj ljudi dobio posticaj, a sa druge strane kako bi i sami iznosi bili veći“, rekao je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović
U planu je i organizovanje sastanka sa predstavnicima resornog ministarstva koji bi se ticao Izvještaja komisije vezano za sušni period.
“Spremni da i za ovu tekuću 2024. godinu izdvojimo finansijska sredstva, ali istovremeno da vidimo i Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Republike Srpske koliko oni izdvajaju vezano za ovaj sušni period“, istakao je Petrović.
Šteta i do 30 miliona KM
Procjenjuje se da direktne štete od suše u Semberiji iznosi 12 miliona KM, dok je indirektna šteta oko 30 miliona KM.
Sa druge strane, stručnjaci navode da je riječ o dugogodišnjem uticaju klimatskih promjena, te da nema elemenata za proglašenje elementarne nepogode.
“Od 23 prethodne godine njih 16 je bilo nepovoljno za poljoprivredu zbog sušnih perioda ili ekstremnih padavina. Živimo sa klimatskim promjenama i moramo se tome prilagoditi, prvenstveno daljim razvojem sistema navodnjavanja”, rekao je Stevan Mesarović, predsjednik Komisije za procjenu štete u Bijeljini.
Đokić: Godina nije mogla biti gora
Zbog neizvjesne proizvodnje i nestabilnog tržišta, semberski proizvođač Milinko Đokić za sebe kaže da “svaštari” u proizvodnji. Od farme svinja, te farme muznih grla – do ratarske i povrtlarske proizvodnje, svega po malo ima na Đokićevom imanju.
“Šta da radim, bavim se čime god mogu i evo, opet nemaš sigurnosti da ćeš moći da izvučeš neki dinar i prehraniš porodicu. Prošle godine eutanazirano mi je oko 150 svinja, sa isplatom odštete je išlo teško. Sve nešto na kašikicu. Sad, ove godine suša, mi je obrala sav kukuruz ostao sam bez stočne hrane i to automatski se odražava i na količinu i kvalitet mlijeka, a samim tim i cijenu. Ne znam dokle ćemo moći ovako”, priča za Buku Đokić.
Zbog stalnih gubitaka u proizvodnji i neadekvatne podrške, Đokić navodi da je smanjio broj grla na farmama, a planira i smanjenje sjetvenih površina.
“Ne vrijedi, zadužimo se kod banaka i uložimo silne pare, a kad treba da prodaš cijena nikakva. Samo gomilamo dugove. Mnogi su i potpuno odustali od proizvodnje, ako se ovako nastavi sela će ostati pusta a domaće hrane neće ni biti”, zaključuje Đokić.