Novi izvještaj “Lečenje hroničnog uglja” Alijanse za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), koji je objavljen danas, pokazuje da će postepeno ukidanje energije dobijene iz uglja na Zapadnom Balkanu do 2030. umjesto 2050. doprinijeti manjoj stopi bolesti i prevremnih smrti te povećati produktivnost ljudi i ekonomije.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kaže da se nijedan nivo zagađenja vazduha ne može smatrati „bezbijednim“ te da povećanje naučnih saznanja o štetnom uticaju zagađenog vazduha na naše zdravlje nastavlja da raste.
“Udisanje čestica, čak i u niskim koncentracijama, može dovesti do fizioloških promjena u tijelu koje štete zdravlju. Loš kvalitet vazduha povezan je i sa hroničnim i akutnim respiratornim oboljenjima, poput bronhitisa i pogoršanja astme, što značajno narušava kvalitet života. Naučnici nastavljaju da identifikuju nove načine o tome kako zagađenje vazduha može štetiti zdravlju, kao u primjeru da je sve više dokaza koji povezuju zagađenje vazduha sa demencijom. Novi dokazi su takođe pokazali da čestice zagađenog vazduha putuju kroz pluća trudnica i zadržavaju se u njihovim placentama, šteteći bebama prije nego što se rode”, ističe se.
Izvještaj “Liječenje hroničnog uglja – kako rano gašenje termoelektrana na ugalj u regionu Zapadnog Balkana može spasiti živote, poboljšati zdravlje i ojačati ekonomiju” otkriva da bi postepenim ukidanjem energije dobijene iz uglja do 2030. godine, u odnosu na postupno ukidanje uglja do 2050. godine, izbjeglo:
– 272.993 dana sa simptomima astme kod astmatične djece
– 32.476 slučajeva bronhitisa kod zdrave djece
– 18 miliona dana sa ograničenem aktivnosti i izgubljenih radnih dana
– 2.657.043 slobodna dana usljed bolovanja
– 6.000 hospitalizacija
– 11.768 prijevremenih smrti usljed zagađenja PM2,5
– preko 1.200 prevremenih smrti usljed drugih zagađivača
– 28 milijardi evra za zdravstvene troškove
HEAL, na osnovu analize, preporučuje da se što pre počne sa postepenim smanjenjem proizvodnje energije dobijene iz uglja u regionu Zapadnog Balkana – svaki dan, svaka godina će povećati zdravstveni i ekonomski teret uzrokovan zagađenjem:
Smatraju da lideri Zapadnog Balkana trebaju dati prioritet javnom zdravlju tako što će zatvoriti sve postojeće elektrane na ugalj, po mogućnosti do 2030. godine, a države trebaju izbjegavati lažna rješenja poput konverzije termoelektrana na ugalj u postrojenja na gas ili biomasu.
“Donosioci odluka na Zapadnom Balkanu trebaju koristiti raspoloživa sredstva Evropske unije za energetski nezagađujuća rješenja i promovisati zdravu energiju, dok u isto vrijeme trebaju inicirati šeme finansiranja za ljude koji će zaista podržati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koje će učiniti domaćinstva samoodrživim”, poručuju.
Dr Vlatka Matković, viša savetnica za zdravlje i energetiku, Health and Environment Alliance (HEAL) kaže da više od 11.000 prijevremenih smrti, kao i 273,000 dana sa simptomima astme i 2.6 miliona izgubljenih radnih dana pokazuju zašto zagađenje vazduha ugljem zahtijeva hitan zdravstveni odgovor.
“Posvećenost zaštiti zdravlja mora da znači postepeno ukidanje energije dobijene iz uglja u regionu Zapadnog Balkana do 2030”, poručuje ona.
Prof. dr Zorana Jovanović Andersen, profesorica epidemiologije životne sredine na Odjeljenju za javno zdravlje Univerziteta u Kopenhagenu i predsjednica Komiteta za životnu sredinu i zdravlje Evropskog respiratornog društva ističe da zagađenje vazduha predstavlja ozbiljnu prijetnju za javno zdravlje i ekonomiju Zapadnog Balkana zbog čega je potrebna hitna pažnja.
“Lečenje hroničnog zagađenja ugljem u regionu će rezultirati spasavanjem stotina hiljada života, a posebno zaštitom djece i novorođenčadi”, kaže ona.
Prof. dr Marija Jevtić, profesorica na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu i vanredni član Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva rekla je zdravstveni stručnjaci pozivaju lidere Zapadnog Balkana da sprovedu javno-zdravstvene mere koje će okončati postojeći teret u regionu od zagađenja vazduha tako što će dati najveći prioritet postepenom ukidanju termoelektrana na ugalj koje negativno utiču na zdravlje građana.