Na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH
održane u utorak našao se i Prijedlog izmjena zakona o finansiranju institucija
BiH koji podrazumijeva uvođenje isplata plata u gotovini.
Predlagač zakona je
HDZ BiH, a cilj je da se omogući isplata plata funkcionerima na državnom nivou
koji su pod međunarodnim sankcijama.
Zastupnički
dom Parlamenta BiH na sjednici nije prihvatio da se po hitnom postupku razmatra
HDZ-ov Prijedlog izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH, već je
prihvatio da se razmatra po skraćenom postupku.
“Ministarstvo
finansija i trezora osigurava gotovinu za isplatu plata i drugih primanja
zaposlenika kojima se ona iz objektivnih okolnosti ne može izvršiti putem
tekućeg računa te za isplatu troškova službenih putovanja i ostalih sitnih
materijalnih troškova. Gotovina se podiže na temelju dostavljenog mjesečnog
plana, utvrđenog sedmično, potrebne gotovine i posebnog zahtjeva, sa
specifikacijom planiranih isplata”, navedeno je u HDZ-ovom prijedlogu.
Pod sankcijama
nalaze se, između ostalih, HDZ-ov zastupnik u Parlamentu BiH Marinko Čavara,
koji obnaša i funkciju zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma, kao i
članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD).
Kako će
uplaćivati penziono i zdravstveno osiguranje?
Ekonomistica
Svetlana Cenić kaže da predlagač zakona ne zna da se treba više zakona
izmijeniti da bi se navedeno omogućilo.
“Time se
vraćamo unazad. Ne idemo naprijed. Ne znam koji to evropski put zagovaraju,
ukoliko će se plate isplaćivati u kešu. Time, naravno, otvaraju prostor da i
privatni sektor isplaćuje u kešu. Da li su gospodin Čović, odnosno HDZ dali
objašnjenje kako će i na koji način se uplaćivati penziono i zdravstveno
osiguranje, kako će se regulisati te obaveze i da li su dali objašnjenje koje
još zakone treba uskladiti da bi to uopšte bilo moguće. Također, neka pogledaju
malo i računovodstvene standarde koji su usvojeni i sve drugo. Bojim se da se
izmjenom jednog zakona ide u koliziju s drugim zakonima i da se idemo u
rikverc. Naravno, mi već godinama idemo unazad, mi ne idemo naprijed, ali evo,
to je još jedan primjer”, ističe za Buku Cenić.
Napominje kako
su se o ovom pitanju trebale očitovati entitetske agencije za bankarstvo.
“Trebalo je da
agencije za bankarstvo pitaju banke po čijem nalogu i kako su obustavili
isplate tim ljudima (funkcionerima pod međunarodnim sankcijama op.a.) kao i
kontaktirati OFAC da se nađe rješenje za taj problem. Ovako, kao da su se
dogovorili da se otvori prostor da se isplaćuje u kešu i da se negira zakon. Ja
ne znam ni što se zakoni uopšte donose, kada rade onako kako oni misle da
treba. Za sve što treba, pitat ćemo četiri ili pet muškaraca u državi i to je
to. Zanima me samo ko će tražiti ocjenu ustavnosti ovakvih eventualnih odluka”,
naglašava naša sagovornica.
Ne možete
direktno s trezora podići pare
Pitali smo je
i da li bi se eventualnim usvajanje izmjena Zakona o finansiranju institucija
BiH obezvrijedili neki zakoni poput Zakona o sprečavanju pranja novca i
finansiranja terorističkih aktivnosti.
“Naravno da
bi. Sve se obezvređuje. Svi usvojeni zakoni koji su vezani za ovu oblast se
obezvređuju, od Zakona o PIO, do zakona koji regulišu polaganje pazara i
blagajnu. Više nema ni isplate dnevnica u kešu, i to mora računovodstvo
uplatiti preko računa. Takvi su zakoni. Najvažnije pitanje je na koji račun
planiraju da se uplaćuju plate. Opet mora postojati račun na koji će se
uplaćivati i taj novac u kešu, da bi ga neko mogao podići. Neka i Milorad Dodik
i Dragan Čović objasne kako. Ja sam kontaktirala računovođe, i pitala ih: ‘kako
ćete ovo uraditi’, oni su mi odgovorili da ne znaju. A ne znaju jer pare moraju
leći na neki račun. Ne možete direktno s trezora podići pare. S trezora se vrše
uplate na račun. Eh, koji račun? Sljedeće pitanje je da li će predloženi zakon
biti u sukobu sa zakonom koji ne dozvoljava blagajnički maksimum”, podvlači
Cenić.
Godinama
svjedočimo primjerima u kojima radnici izlaze na proteste jer im nisu uplaćene
ili plate, ili doprinosi. Radnici Krivaje iz Zavidovića godinama ne mogu u
penziju jer im nisu uplaćivani doprinosi, radnici Zraka mjesecima izlazili na
proteste ukazujući koliko im se duguje plata. Najsvježiji primjer imamo u
javnim RTV servisima, gdje radnicima BHRT-a i RTVFBiH kasni plata dvije
sedmice. I to nikoga ne zanima. Ali, kada političaru kasni plata, onda se i
zakoni mogu mijenjati.
Političare
nije zanimalo kada su radnici ostajali bez plata
Cenić kaže
kako se “digla frka” zbog ljudi koji su na crnoj listi, a radnici mnogih
kompanija godinama ne mogu da ostvare svoja osnovna prava – prava na platu i
uplaćene doprinose.
“Ja ne znam
koliko firmi treba da nabrojimo za kojima se niko ni okrenuo nije. Naglašavam,
ne mogu se uskraćivati ljudska prava i ne može se egzistencija ukidati na taj
način osobama koje su pod sankcijama. Ali, niko od tih koji su na crnoj listi
nije se počešao po glavi kada su radnici ostajali bez posla, kada su čekali
platu po tri, četiri godine, pa kada su moljakali da im se barem jedna isplati.
Niko se od njih nije ni počešao, a mi mjesecima trunimo o tome može li u kešu,
ne može li u kešu. Pa, Dodik bi da pravi neku banku, a nigdje niste vidjeli
normalnu proceduru. A to je da se agencije za bankarstvo obrate bankama i da
pitaju na osnovu čega ste raskinuli ugovor s tim klijentima. Kada dobiju
odgovor od banke, agencije za bankarstvo upute dopis instituciji koja je to
bankama naredila, a upute i OFAC-u da kažu kako će riješiti problem, jer ne
mogu se kršiti ljudska prava. Zarađena plata ne smije biti ugrožena”, smatra
Cenić.
Komentarišući
našu konstataciju da su radnici javnih servisa bez plata, ekonomistica kaže da
to političare ne zanima.
“To niko ne pominje. Mi smo uveli kategoriju
radnika na čekanju. Mi smo uveli to da neko radi džaba i o svom trošku pa da
moljaka za jednu platu. Mi smo uveli sve ono što nije viđeno na tlu Evrope . A
mjesecima u medijima slušamo priču o platama političara, a nigdje nisam vidjela
solidarnost s radnicima Incela, s Čajevcem. Nigdje nisam vidjela tu
solidarnost”, jasna je Cenić.