Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da poveća minimalnu platu na 1.000 KM od početka ove godine izazvala je brojne reakcije. Dok su jedni ovaj potez pozdravili kao korak ka poboljšanju životnog standarda radnika, drugi upozoravaju na moguće negativne posljedice za privredu. Ekonomista Faruk Hadžić, koji je detaljno analizirao ovu mjeru, ukazuje na niz problema koji se rijetko spominju u javnoj raspravi.
Rast doprinosa i dodatni troškovi
Prema Hadžiću, ključni problem leži u povećanju izdataka za doprinose. Minimalna plata jeste porasla za 381 KM, ali to automatski povlači rast doprinosa za dodatnih 304 KM po radniku. “Da je Vlada FBiH odlučila zamrznuti doprinose, radnici bi imali značajno veći dohodak, a minimalno primanje moglo bi doseći i preko 1.500 KM,” tvrdi Hadžić.
Prema podacima Porezne uprave FBiH iz avgusta 2023. godine, više od 223.000 radnika radilo je za platu do 1.000 KM. Ovaj broj je danas vjerovatno nešto manji, ali je i dalje značajan. Hadžić procjenjuje da će povećanje minimalne plate na godišnjem nivou uzrokovati rast troškova poslovanja za više od 400 miliona KM, isključivo zbog većih izdataka za doprinose.
Nejednaki efekti po kantonima
Uvođenje nove minimalne plate neće jednako pogoditi sve kantone. Privrednici iz kantona sa nižim nivoom produktivnosti, poput Bosansko-podrinjskog (BPK), Zeničko-dobojskog (ZDK) i Srednjobosanskog (SBK), osjetit će najveći pritisak zbog povećanih troškova doprinosa. Preduzeća u ovim područjima već sada posluju s manjim profitima, što dodatno otežava situaciju.
Lančane posljedice na cijene
Osim povećanja doprinosa, Hadžić upozorava na dodatne troškove koji bi mogli pogoditi privredu, uključujući rast cijene električne energije za privredne subjekte, koji bi mogao premašiti 20%. Ako se to desi, građani mogu očekivati lančane efekte u vidu povećanja cijena hrane i usluga. “Nemojte se iznenaditi ako računi komunalnih preduzeća i cijene osnovnih životnih namirnica uskoro porastu,” kaže Hadžić.
Socijalna davanja i javni sektor
Jedan od previđenih aspekata je i rast izdataka za socijalna davanja, koja su vezana za minimalnu platu, kao i povećanje plata u javnom sektoru. Sve ovo dodatno opterećuje budžet Federacije BiH, koji se u velikoj mjeri oslanja na prihode od doprinosa.
Širi ekonomski izazovi
Hadžić upozorava da će 2025. godina biti posebno izazovna zbog mogućeg usporavanja njemačke ekonomije, koja ima direktan uticaj na bh. privredu. Dalje zaduživanje Federacije BiH, smanjenje zaposlenosti i pad izvoza mogli bi dovesti do ozbiljnih ekonomskih problema u narednim godinama. “Ako izvoz dodatno padne, suočićemo se s ozbiljnim problemima već 2026. godine,” zaključuje Hadžić.
Zaključak
Povećanje minimalne plate nesumnjivo predstavlja dobrodošlu promjenu za mnoge radnike, ali dolazi uz značajan teret za privredu. Prema Hadžiću, ključ za održivo povećanje standarda leži u jačanju privrede, smanjenju opterećenja za poslodavce i strateškom upravljanju javnim finansijama. “Problemi će, ako krenu, ići lančano jedan za drugim. Tada nam ostaje samo da se nadamo najboljem,” upozorava on.