Svih 50 radnika Javnog preduzeća „DEP-OT“ sutra će u 11 časova doći na protest ispred Gradske uprave, potvrdio je Milenko Jaćimović, tehnički direktor ovog preduzeća.
Zbog izgubljenog spora protiv komunalnog preduzeća „Čistoća“ kome je sud dodijelio vlasništvo nad deponijom u Ramićima, ovo preduzeće nalazi se pred kolapsom, a nezadovoljni radnici žele da znaju kakva ih sudbina čeka, objašnjava Jaćimović.
Radnici će sutra tražiti da se gradonačelnik Draško Stanivuković aktivira i uključi u spor, što je, kaže Jaćimović, do sada izbjegavao. Takođe će tražiti i zakazivanje vanredne sjednice banjalučke Skupštine na kojoj će se raspravljati o njihovim problemima.
„Pedeset radnika sutra izlazi na proteste jer ne znaju šta će biti sa njima nakon 23. februara. Radnici su pripremili poseban plan i program za protest“, kaže Jaćimović za BL portal.
Upravo 23. februar posljednji rok do kada DEP-OT mora da napusti deponiju u Ramićima, nakon odluke Višeg privrednog suda kojom je ovo zemljište vraćeno u vlasništvo banjalučkog komunalnog preduzeća “Čistoća” čiji je većinski vlasnik već devet godina “Tržnica” biznismena Mladena Milanovića Kaje.
Radnike i upravu najviše je razočarao, kako kaže Jaćimović, maćehinski odnos grada Banjaluka prema svom preduzeću koje pozitivno posluje već pet godina i uredno izmiruje sve svoje obaveze.
“Četiri godine radnici čekaju da se u spor uključi i gradonačelnik. On izbjegava da riješi problem, koji je nastao kada je grad Banjaluka, znači mislim na Grad, a ne ko je na vlasti bio tada, napravio određene propuste. Tada smo mi kao DEP-OT platili 2,7 miliona maraka gradu za sporno zemljište i upisali se kao vlasnik, a Grad to nikada nije prebacio Čistoći dok je to preduzeće bilo pod njihovim većinskim vlasništvom i sada imamo problem“, ističe Jaćimović.
Zbog toga i Jaćimović poziva Stanivukovića da se direktno uključi u spor i pregovore sa vlasnicima „Čistoće“, a sama činjenica da je sve do sada ovo izbjegavao mu je kako kaže, zaista čudna i sumnjiva.
„Mi želimo da napokon oni koji imaju izvršnu vlast, ali i zakonodavnu na nivou grada, sjednu sa većinskim vlasnikom Čistoće i da on napokon kaže šta želi i kakav on ima plan. Ovako imamo sa jedne strane težnju i sve presude za deponiju, ali i dalje mi ne znamo da li vlasnik Čistoće želi neku parcelu u zamjenu sa gradom ili možda želi da grad otkupi zemljište deponije, u vrijednosti koja je presuđena“, objašnjava naš sagovornik.
Na kraju naglašava da je neophodan dogovor Gradske uprave na čelu sa Stanivukovićem i skupštinske većine koju predvodi SNSD, koji bi na vanrednoj sjednici postigli dogovor o ovom pitanju.
„Imali smo sastanak sa predsjednikom Skupštine i on nam je obećao da će odbornici skupštinske većine podržati svaku odluku koja je rezultat dogovora gradonačelnika, predstavnika skupštinske većine i vlasnika Čistoće“, dodaje on.
Sve ovo neophodno je uraditi kako bi nakon 23. februara sistem odvoza smeća i sam rad deponije mogao biti nastavljen, kao i da bi se spriječila ekološka katastrofa koja bi ugrozila zdravlje ljudi, klimu, vodu i vazduh. Novo preduzeće, smatra on, neće biti u mogućnosti da obavlja sav taj posao i spriječi katastrofu.
„Kada bi mi i izašli, a oni preuzeli, mi povlačimo sva naša postrojenja i sve ostalo jer to nisu tvrdi objekti, to je oprema i to je naše vlasništvo. Nema deponije bez uređaja za pročišćavanje, bez baklji za spaljivanje metana, bez bunara koji skupljaju metan, bez vage, bez benzinske pumpe. Prema tome, to bi bio jedan opšti kolaps. Takođe, treba imati svu moguću mehanizaciju za normalno prekrivanje smeća, da ne dođe do eksplozije i do požara. More je problema za toga ko želi da uđe na deponiju“, tvrdi Jaćimović.
Ponavlja da su u DEP-OT-u tužili grad za novac koji su uplatili za kupovinu deponije, a jedna tužba otišla je i na račun „Čistoće“.
„Tužba od 2,7 miliona otišla je prema gradu, plus kamate, i to je blizu pet miliona, a tužba prema Čistoći za sve izgrađene objekte za koje imamo sve račune i dozvole je oko 34 miliona maraka“, kaže Jaćimović.