Savet bezbednosti UN je 11. novembra produžio mandat EUFOR, sa 14 glasova za i jednim uzdržanim, Rusijom.
“Za žaljenje je što ovoga puta sve članice Saveta bezbednosti nisu aktivno podržale tu misiju. Velika Britanija i Njemačka nedavno su pokrenule novu inicijativu za redefinisanje procesa približavanja BiH EU. Ta inicijativa svojevrsna je ponuda građanima BiH i vezana je za konkretne reformske procese.
Odgovornost za budući kurs te države leži isključivo u rukama njenih lidera”, rekao je predstavnik njemačkog MIP za Dojče vele.
Ambasador Rusije pri UN Vitalih Čurkin kao razlog za uzdržanost u Savjetu bezbjednosti UN naveo je to što nisu uzete u obzir njegove primjedbe na tekst rezolucije kojom se podržava integracija BiH u evroatlantski okvir.
Čurkin je rekao da o tome da li će ići ka EU treba da odluči narod BiH, a ne da to bude dio mirovnog okvira jer “ima loših primjera kod kojih se nekoj zemlji na osnovu pritiska spolja nametnuo pravac integracije u Evropsku uniju”.
Ekspert za Balkan iz Evropskog instituta CIFE u Nici, Tobijas Flesenkemper ocenio je za Dojče vele da glasanje Rusije predstavlja signal te zemlje da ona ima potencijal da pozitivno ili negativno utiče na tok događaja na Balkanu.
“Rusija je i dosada, čak uzevši u obzir i tu uzdržanost prilikom glasanja, podržavala put BiH ka EU. Nove izjave Vitalija Čurkina povod su za zabrinutost jer se između redova može pročitati da to više nije tako”, kazao je.
Flesenkepmer je međutim dodao da nema razloga za “dramatizaciju” jer “ipak, uvjerljiva većina građana BiH, njene vlasti, stranke koje sada pregovaraju o formiranju nove vlade, pa čak i predsjednik RS Milorad Dodik, podržavaju proces evropskih integracija”.
Izjave Vitalija Čurkina, kako je dodao Flesenkemper, mogle bi imati kontra-efekat. “Mislim da će Čurkinove izjave samo dati krila (britansko-nemačkoj) inicijativi jer su sada evropski šefovi diplomatija pod pritiskom da djeluju i postalo je još jasnije da je BiH potrebna veća podrška na putu ka EU”, rekao je.
Za Eriha Ratfeldera, dopisnika njemačkog lista Tagescajtung iz Sarajeva, takav razvoj događaja u SB UN i reči ruskog ambasadora ukazuju da Rusija nije više samo retorički “na srpskoj strani” na Balkanu.
“Nova strategija vidljiva je i kroz političku podršku Dodiku, ne samo u pitanjima koja imaju direktne veze sa politikom u BiH, nego i politici koja bi, dugoročno gledano, vodila otcepljenju Republike Srpske od BiH”, dodao je Ratfelder za Dojče vele.
Ratefelder je ocijenio da su države Zapada još podeljene, i kada je u pitanju BiH, ali i po pitanju delovanja Rusije na Balkanu.
“Nadam se da će britansko-nemačka inicijativa doprinijeti tome da Njemačka počne da pomnije prati zbivanja u BiH i da se cijela ta stvar ne posmatra tako naivno kao što je bilo do sada”, rekao je.
Izvor: B92