Prema utvrđen im rezultatima općih izbora, Dragan Čović, Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik bit će političari koji će u narednom mandatu imati najodgovornije funkcije u sistemu vlasti. Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić tvrdi da su članovi Predsjedništva iskusni političari koji se dobro poznaju i da u njihovoj međusobnoj saradnji ne bi trebalo biti većih problema. „Problemi su mogući ukoliko BiH bude direktno uvučena u sukob Evropska unija (EU) – Ruska Federacija, zbog kojeg bi moglo doći do razilaženja u mišljenjima članova Predsjedništva. Neriješeno je i pitanje nastavka razgovora oko približavanja NATO-u“, kaže Huskić za Deutsche Welle.
Huskić smatra da je za efikasno vođenje vanjske politike, za šta je nadležno Predsjedništvo, neophodno uspostaviti snažniji mehanizam institucionalne saradnje na relaciji Vijeće Ministara – Parlament BiH – Predsjedništvo BiH. „Naravno, to podrazumjeva postojanje dogovora oko toga šta su interesi države, što je tema oko koje je rijetko kada bilo konsenzusa. Kako će se u Predsjedništvu BiH ponašati Mladen Ivanić zavisi od konfiguracije vlasti na nivou Republike Srpske (RS) i državnom nivou. U procjenu njegovog mogućeg smjera djelovanja treba uključiti i lične i profesionalne ambicije“, kaže Huskić.
U Predsjedništvu je i protekle četiri godine bilo preglasavanja, a vanjska politika je, prema ocjeni analitičara, povremeno bila konfuzna i nedorečena. Da li izbor Ivanića nagovještava promjene koje bi mogle mogle uticati na društveno-političke prilike u ovoj zemlji? Banjalučki profesor Đorđe Vuković nije pristalica stajališta prema kojima personalna rješenja podrazumjevaju radikalne promjene političkih koncepata, pogotovo ne u nacionalno opterećenim društvima. On, međutim, ostavlja mogućnost da lična obilježja, iskustva i temperamenti mogu imati određenu ulogu, barem na simboličkom nivou.
Članovima Predsjedništva BiH trebat će „šira podrška“
„U tom slučaju sva trojica novoizabranih članova Predsjedništva ličnosti su koje mogu izabrati novi, drugačiji diskurs i poslužiti kao pozitivan primjer svim subjektima političkog života u BiH. Izetbegović je u prethodnom mandatu djelovao i kao zatočenik starog, etnonacionalističkog, konfliktnog okrilja koje opterećuje ovu državu, ali je u određenim slučajevima pokazivao i iskrenu opredijeljenost ka stvaranju zdravije društvene klime, davanju šanse politici sporazumijevanja i kulturi dijaloga. Čović kao mudar političar i toliko priželjkivan legitiman predstavnik hrvatskog naroda svakako može unijeti novi duh u Predsjedništvo, dok Ivanić takođe spada u red odmjerenih i iskusnih političara koji, ako bude postojala zajednička volja, neće propustiti šansu da aktivno učestvuje u oblikovanju vedrije i odgovornije politike na državnom nivou“, kaže Vuković za Deutsche Welle.
Vuković tvrdi da će članovima Predsjedništva biti potreba šira podrška, kako ona koja dolazi iz koalicijskog potencijala, tako i od strane međunarodnih zvaničnika, intelektualnih elita i medija. „Probem će biti ako se pred njih naglo postave teški i izazovni zadaci, ako se formiraju nestabilne koalicije, ako izostane podrška Brisela, ako zahtjevi za promjenama budu kontroverzni i neprincipijelni ili ako neka od nacionalnih zajednica osjeti da politički procesi ne donose podjednaku šansu svima. Mnogo je faktora od kojih zavisi u kojem će se pravcu kretati BiH, tako da jasna vanjska politika treba doći kao posljedica dobrovoljnog izbora“, kaže Vuković.
Prema utvrđenim izbornim rezultatima, Milorad Dodik će i naredne četiri godine biti predsjednik RS-a. Adnan Huskić tvrdi da je izmjenjeno okruženje unutar kojeg će Dodik djelovati u narednom mandatnom periodu. „Ukoliko mu pođe za rukom da formira vlast, Dodik ovaj put mora računati, ne samo sa uvećanim apetitima bivših koalicijskih partnera, već i sa mogućim uključenjem koalicije Domovina u vladajuću većinu. Stoga je njegov manevarski prostor za djelovanje značajno sužen. Ukoliko opozicija formira vlast u RS-u, moguće je otvaranje pitanja ustavnih ovlasti entitetskog predsjednika, a u RS-u bi moglo doći i do krize vlasti“, kaže Huskić.
Dodik spreman za pozitivne promjene u BiH?
Đorđe Vuković smatra da bi Dodik mogao biti spreman za aktivno učešće u okretanju nove stranice političke sudbine BiH, odnosno da bi, bez obzira na prepoznatljivu retoriku i ideološke orijentacije koje je promovirao prethodnih godina, mogao pristati da značajno doprinese popravljanju situacije u BiH. „Međutim, za to su potrebna dva uslova. Prvi je da osjeti da je bitan, uključen, dakle da ne bude ponižen njegov lični ego, a drugi je da jačanje BiH ne znači istovremeno slabljenje entiteta. Uvjeren sam da isti uslovi važe i za Ivanića, odnosno da ni on neće pristati na razvlašćivanje RS-a i političko samoubistvo. Zato je važno da nova politika u BiH ne bude bazirana na osporavanju, negaciji, dekonstrukciji, već većem povezivanju i afirmaciji povjerenja“, ističe Vuković.
I Adnan Huskić smatra da je za stabilnu vlast u BiH nužno spriječiti politički antagonizam između države i entiteta, te ponavljanje scenarija nestabilnih koalicija iz prošlog mandata. Vuković, međutim, vjeruje da je pred BiH „teško vrijeme“ jer su građani ove zemlje „socijalno iscrpljeni, politički zasićeni i kulturno dezorijentirani“. „Čekaju nas bolna suočavanja sa cehom propuštenih godina. Nastavi li se politika konflikata, međusobnog poricanja i javašluka, ova zemlja će postati neizlječivi bolesnik, rezervoar depresije, stratište nade. Društvo će nepovratno utonuti u socijalnu razvalinu, a politika će izgubiti svaki smisao i utemeljenje. Ko se opredijeli za nastavak političkih i etničkih konflikata dokazaće da mu nije stalo ni do države, ni do entiteta, ni do naroda. Za rušilaštvo i mržnju palo je previše žrtava, izgubljeno previše vremena. Ako sada ne krenemo sa promjenama, više nikada nećemo“, kaže Vuković.
Izvor Deutsche Welle