Nekontrolisani sadržaji u medijima i na društvenim mrežama, kao i prekomjerno i senzacionalističko izvještavanje o tragedijama postaju sve veći problem društva, jer dehumanizuju žrtve, povećavaju osjećaj straha i neizvjesnosti, smatra psihiolog Vanja Vukojević.
Prema njenim riječima, neophodno je da danas svako za sebe bira informacije i sadržaje, umjesto da prihvati sve što se nudi.
Podsjetila je da su ranije na kioscima uz dnevnu štampu bili magazini, nedjeljnici i drugi časopisi, a danas najčešće tabloidi.
“Na naslovnim stranama udarne su vijesti o tragedijama, ubistvima, svim vrstama nasilja, jer to prodaje novine. Sve radimo da bismo što više zaradili”, rekla je Vukojevićeva Srni.
Na taj način, dodala je ona, dolazi do dehumanizacije žrtava koje u takvom načinu izvještavanja nisu ni bitne, već primat preuzimaju fotografije sa mjesta nesreće i što više detalja tragedije.
Vukojevićeva je navela da često iz znatiželje čitamo i tražimo dodatne informacije ne razmišljajući ko su ti ljudi kojima se desila tragedija, niti šta se u stvari desilo.
“Tako se povećava anksioznost i strah, a sve događaje vezujemo za te negativne sadržaje i onda tražimo još takvih sadržaja u strahu da će se takvo nešto desiti nama ili našim bližnjima”, pojasnila je Vukojevićeva.
Ona je objasnila da nas takvi sadržaji privlače jer je evolucijski bilo neophodno da se upoznamo sa nepoznatim, sa opasnostima koje vrebaju kako bi mogli nešto da kontrolišemo.
“Međutim, danas što više čitamo takve sadržaje, mi smo sve više izloženi strahu koji se u nama javlja, a ništa ne sprečavamo”, navela je psiholog.
Vukojevićeva je navela i da mediji i društvene mreže u izvještajima o ubistvima najviše prostora daju počiniocima zločina, baveći se detaljima njihovih života.
“Moć medija je u tome da odlučuju kakva će se informacija plasirati i na koji način. Mislim da se kompletno društvo treba pozabaviti sadržajima koji se plasiraju. Treba da napravimo selekciju onog što prihvatamo kao vijesti”, rekla je Vukojevićeva.
Poseban problem su, dodala je ona, društvene mreže, na kojima se zarad pregleda i zarade žrtvuju privotnosti, porodica, prijateljski odnosi.
“Djeca su posebno izložena nekontrolisanim sadržajima u svako doba dana, što je problem koji ozbiljno treba da shvate roditelji, obrazovne institucije i kompletna zajednica”, upozorila je Vukojevićeva.
Vukojevićeva je istakla da trebamo biti svjesni da smo mi ti koji određujemo šta ćemo čitati i gledati, te da to treba da budu sadržaj koji će izazvati prijatne emocije.
“Кad pročitamo jednu negativnu, pričitajmo tri pozitivne vijesti. To je način da sebi učinimo nešto dobro”, navela je Vukojevićeva.