Saša Risojević je psiholog koji je u banjalučko udruženje “Nova generacija” došao kao volonter 2012. godine sa željom da stekne praktično iskustvo u radu sa djecom. Nakon dvije godine volonterskog angažmana i završetka studija psihologije, dobio je priliku da postane psiholog u Dnevnom centru, a od 2019. godine vrši funkciju direktora udruženja. Svoju karijeru posvetio je razvoju programa i unaprijeđenju sistema socijalne zaštite sa posebnim fokusom na zaštitu djece žrtava nasilja i zanemarivanja. Udruženje “Nova generacija” pokrenuli su studenti socijalnog rada još 2004. godine u želji da ujedno unaprijede sistem zaštite djece, ali i obezbijede uslove za svoj lični i profesionalni razvoj. Udruženje je raslo na osnovu volonterskog duha mladih ljudi koji su željeli da svoja naučena znanja primijene kako bi obezbijedili kvalitetniju zaštitu za djecu. Danas, dvadeset godina kasnije, udruženje “Nova generacija” je profesionalno udruženje socijalnih radnika, psihologa i drugih stručnjaka koje pruža podršku za djecu kroz tri akreditovane usluge socijalne zaštite. U udruženju je zaposleno šesnaest stručnjaka, ali volonterski duh je još uvijek prisutan. Samo tokom prošle godine skoro devedeset volontera, studenata humanističkih nauka, bilo je uključeno u aktivnosti udruženja i svoje vrijeme su posvetili djeci i njihovom najboljem interesu. Od ove godine pozivaju i širu zajednicu da se uključi tako što će postati Zaštitnici djece. Inovativna platforma Štit nove generacije omogućava svim građanima i društveno odgovornim kompanijama da pruže podršku razvoju i proširenju kapaciteta zaštite djece u riziku.
U razgovoru sa direktorom udruženja “Nova generacija”, psihologom Sašom Risojević, saznali smo više o ovoj inicijativi, udruženju koje vodi i aktivnostima članova ove organizacije.
Koliko imate članova i na koji način se može postati dio vašeg udruženja?
Zahvaljujući velikom broju volontera koji su prepoznali Novu generaciju kao mjesto gdje mogu lično i profesionalno da rastu i naprave prve korake u svojoj budućoj struci, udruženje svake godine okuplja veliki broj studenata različitih usmjerenja. Ponosni smo na to da sada brojimo preko četiri stotine članova iz različitih gradova i dijelova Republike Srpske i BiH. Mnogi od ovih ljudi danas su uspješni profesionalci koji svojim radom nastavljaju da grade sigurnije okruženje za djecu. Svako ko je zainteresovan da nam se pridruži može da to uradi putem prijave na sljedećem linku: https://novageneracija.org/razvoj-volonterizma/
Da li ste angažovani izvan grada Banjaluka?
U želji da svoje usluge učinimo dostupnima za djecu iz čitave BiH, a posebno iz manje razvijenih dijelova, pokrenuli smo Savjetodavnu liniju za djecu “Plavi telefon”. Danas je Plavi telefon akreditovana usluga socijalne zaštite koja na mjesečnom nivou primi oko hiljadu javljanja od djece iz cijele BiH. Usluga je besplatna za pozivaoce svih mreža, a broj primljenih poziva ukazuje na to da djeca imaju povjerenja prema usluzi, te da im je ona potrebna.
Imate li podršku od nadležnih državnih institucija?
Udruženje ima veoma dobru i kvalitetnu saradnju sa brojnim institucijama u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Ovdje se posebno ističe saradnja sa Gradom Banja Luka i JU “Centar za socijalni rad” Banja Luka, koji pružaju značajnu podršku sa kojom se omogućava rad našeg Dnevnog centra i Savjetovališta za djecu i mlade. Pored toga, naš tim je skoro svakodnevno u kontaktu sa kolegama iz Centra za socijalni rad, te razmjenjuju informacije i prave planove za podršku djeci i porodicama koje koriste usluge Dnevnog centra i Savjetovališta. S tim u vezi, ova saradnja je prepoznata kao primjer dobre prakse i u regionu. Što se tiče Plavog telefona, veoma kvalitetna saradnja je uspostavljena sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske sa kojim smo našu saradnju definisali i kroz dva memoranduma o saradnji, a koji se odnose na zaštitu djece. Informacije razmjenjujemo i sa svim CSR u BiH, kao i Federalnom upravom policije sa ciljem pronalaska i zaštite djece koja su izložena nasilju ili čiji je život ugrožen. Takođe, saradnja je uspostavljena i sa Agencijom za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske, kao i sa Regulatornom agencijom za komunikacije Bosne i Hercegovine naročito u oblasti edukacije i zaštite djece u digitalnom okruženju. Zahvaljujući saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske omogućili smo da informacije o Plavom telefonu budu dostupne u preko dvije stotina škola u Republici Srpskoj.
Vi imate dnevni centar za djecu žrtve nasilja i zanemarivanja. Na kojem principu on funkcioniše?
Dnevni centar predstavlja sigurno mjesto za djecu, gdje se adekvatno i interventno reaguje na akutni problem djeteta, obezbjeđuje se pristup uslugama socijalne i zdravstvene zaštite, školskom sistemu, te se pruža psihosocijalna pomoć i podrška i obezbjeđuju ostale usluge koje su važne za zadovoljavanje potreba djece. Dnevni centar postoji od 2012. godine a svake godine pruži uslugu za preko stotinu djece. Nekoliko naše djece je sa nam preko deset godina i ako njih pitate šta je Dnevni centar onda će vam reći da je to njihova druga kuća. Dnevni centar pruža niz usluga koje su potpuno besplatne za djecu i porodice i obuhvataju: redovnu ishranu, donacije hrane, higijene, odjeće i obuće, podršku u učenju, stručnu savjetodavnu psihosocijalnu podršku, preventivne, edukativne i kreativne radionice i defektološke tretmane. U sklopu Dnevnog centra se implementira i nekoliko akreditovanih programa koji imaju za cilj da unaprijede i očuvaju mentalno zdravlje djece i roditelja, te prevazilaženje traumatskih iskustava. Takođe programi imaju za cilj unaprijeđenje vještina i znanja mladih i roditelja kako bi postali konkurentniji na tržištu rada, te razvili različite kompetencije koje će ih osnažiti da vode kvalitetniji život. Nažalost postoje liste čekanja za Dnevni centar i cilj nam je da kroz inicijative poput Štita nove generacije u ovoj godini proširimo kapacitete kako bi se one smanjile.
Da li se tu radi o žrtvama porodičnog ili vršnjačkog nasilja i na koji način tretirate korisnike?
U naš Dnevni centar dolaze djeca koja su žrtve svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Nažalost, u najvećem broju slučajeva radi se o djeci koja su žrtve više različitih oblika nasilja. Upravo zbog toga što ovakva iskustva značajno utiču na mentalno zdravlje djece i njihov kvalitet života, u Dnevnom centru imamo zaposlene psihologe koji su posebno edukovani za pružanje podrške djeci. Pored toga, u sklopu našeg Savjetovališta rade i dva psihoterapeuta, koji pružaju podršku djeci kojima sistem rada Dnevnog centra ne odgovora i kojima je potrebna individualna dubinska psihoterapijska pomoć. Savjetovalište smo otvorili i kako bismo proširili svoje kapacitete i omogućili kvalitetnu zaštitu za sve veći broj djece kojima je potrebna podrška u oblasti očuvanja mentalnog zdravlja.
Da li se nasilje povećalo u posljednje vrijeme i šta najviše podstiče da se nasilje u jednom društvu poveća?
Ovo pitanje je veoma kompleksno i odgovor bi trebao da sadrži analizu brojnih izvještaja kako bismo dobili konkretne podatke na osnovu kojih bismo mogli zaključiti u kojoj mjeri je došlo do povećanja nasilja. Mi možemo da govorimo o podacima sa kojima mi kao udruženje raspolažemo, a koji govore da sve veći broj djece i odraslih prijavljuje nasilje putem Plavog telefona. U ovom slučaju ne možemo da tvrdimo da li je to posljedica povećanja slučajeva nasilja ili toga što danas više djece i roditelja zna za Plavi telefon i ima povjerenje prema liniji. Ono što vidimo je i to da je sve više prijava nasilja koje se odnose na digitalno okruženje i iskorištavanja dece na internetu. Pored toga, naš Dnevni centar ima popunjene kapacitete što sve zajedno ukazuje na to da je nasilje veoma prisutno u našem društvu, a da su žrtve često djeca iz najranjivijih grupa.
Da li je u medijima dat dovoljan prostor za ovaj problem i na koji način društvo može suzbiti nasilje?
Postoje brojne organizacije, kampanje i inicijative kojima se skreće pažnja na različite oblike nasilja sa kojim se djeca, ali i odrasli građani suočavaju u BiH. Ja vjerujem da su mnoge od njih zaslužne što veći broj djece danas prijavljuje nasilje i što su ljudi edukovani i osnaženi da prepoznaju različite oblike nasilja. Međutim, ovakve inicijative predstavljaju samo jedan dio rješenja problema nasilja. Nama je potreban sistemski, strukturisan i sveobuhvatniji pristup koji bi u partnerstvu sprovodile različite institucije, mediji i civilne organizacije od značaja za ova pitanja.
Koliko su zapravo mediji, tv program, nasilne emisije i filmovi krivi za ovaj negativni društveni fenomen?
Mediji, a u širem smislu su to i društvene mreže, imaju veliki uticaj na formiranje stavova, mišljenja, pa u krajnjoj liniji i ponašanja kao posljedice stavova, emocija i mišljenja. Izloženost nasilnom sadržaju koji pritom djeluje popularan može dovesti do toga da se nasilje normalizuje ili čak učini poželjnim oblikom ponašanja. Međutim, nije korektno tvrditi da su mediji jedini odgovorni, jer njihov uticaj treba posmatrati u širem društvenom kontekstu uzimajući u obzir obrazovanje i porodičnu dinamiku. Problem je ukoliko su mediji primarni izvor socijalizacije za dijete, koje pri tom samostalno ne može da napravi granicu između dobrog i lošeg, i nema nekoga zrelijeg ko će ga nadzirati i uspostaviti pravila korištenja medija. U tom slučaju više govorimo o vaspitnom zanemarivanju i neodgovornosti odraslih da dijete zaštite od sadržaja kojem ne treba biti izloženo.
Pokrenuli ste novi projekat – platforma Štit nove generacije. Čemu će služiti ova platforma?
Štit nove generacije je inovativna platforma kojom želimo na jednostavan način da omogućimo kompanijama i građanima da se uključe i doprinesu unapređenju sistema zaštite djece i mladih u Bosni i Hercegovini. Donacije će se usmjeravati na razvoj i proširenje tri ključne usluge udruženja – Dnevni centar, Plavi telefon i Savjetovalište za djecu i mlade. Mi znamo da ove tri usluge donose rezultate i da uz adekvatnu podršku, djeca mogu da prevaziđu različite probleme sa kojima se suočavaju i izrastu u zdrave članove našeg društva. Iz tog razloga potrebno je da proširimo kapacitete kako bi ih učinili dostupnim svima kojima su potrebne. Platforma je kreirana tako da osoba može da izvrši donaciju u svega nekoliko klikova birajući jedan od ponuđena tri donatorska paketa. Svaki od njih donosi i određene benefite jer čvrsto vjerujemo da se dobro dobrim vraća. Ono što je sastavni dio svih paketa je transparentan uvid u naše aktivnosti i finansijske izvještaje, kao i edukativna sekcija platforme gdje ćemo dijeliti članke i video materijale sa korisnim savjetima i informacijama o mentalnom zdravlju i roditeljstvu. Sve ovo će donatori moći da prate na svom profilu, zajedno sa istorijom svojih transakcija. Razlog pokretanja platforme Štit nove generacije je želja da kroz partnerstva širimo ideju da je naša zajednica satkana od ljudi i organizacija koji aktivno učestvuju u njenom unaprijeđenju. Statistika kaže da je svako peto dijete u Bosni i Hercegovini ugroženo. Znamo da nećemo odmah stići do svakog od njih, ali u ovoj godini prioritet nam je da izgradimo mrežu ponosnih Zaštitnika djece koji će nam pomoći da zajedno ostvarimo nove ambiciozne ciljeve koji će nas tome približiti. Ukoliko želite finansijski da podržite rad našeg udruženja posjetite www.stitnovegeneracije.com i postanite Zaštitnici djece.