Osnovnu školu u Republici Srpskoj je 2015. godine upisalo 10.517 prvačića, 2016. godine 10.206, dok je 2017. godine prvi put zabilježeno manje od 10.000 đaka prvaka.
Broj učenika od tada konstantno pada.
Najviše upisane djece je u Banjaluci i
to 1.816, slijedi Bijeljina sa 882 učenika, zatim Prijedor sa 528
prvačića te Doboj sa 463 i Laktaši sa 377 đaka, koji će prvi put u
septembru sjesti u klupe.
U Kalinoviku je, podaci su Ministarstva, za dva mjeseca upisano četvoro učenika, dok je u Petrovcu petoro i Trnovu šestoro đaka.
“Nema lokalnih zajednica i škola u koje nije upisan nijedan učenik prvog razreda” – rečeno je ranije u ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Zvanični podaci, barem za sada, navode da je broj prvačića prvi put pao ispod 9000.
„U školske klupe osnovnih škola sješće oko 8.900 prvačića, dok ih je prošle godine upisano 9.152. Ovi podaci nisu konačni, a tačne ćemo imati krajem septembra, nakon što nam škole dostave godišnje programe rada, jer se određeni broj učenika upiše i nakon juna”, navela je ministar prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske Željka Stojičić.
Dodala je da je u prve razrede srednjih škola do sada upisano oko 9.440 učenika, dok su prošle godine upisana 9.303.
Podsjetimo na ranije objavljeni podatak da se ukupno 356 osnovaca iz Republike Srpske ispisalo iz škola u godini
dana zbog odlaska u inostranstvo. Ovo je podatak Zavoda za
statistiku RS i odnosi se na period od 1. septembra 2021. godine do 31.
avgusta 2022. godine.
Statistika takođe polazuju da se iz
osnovnih škola u Republici Srpskoj, zbog odlaska u inostranstvo, pet
godina ranije, od školske 2016/17 do 2020/21, ispisalo se skoro 2. 294
učenika. Naime, podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, pokazuju
da je navedenom periodu, mjesto pohađanja škole promijenilo ukupno 7 195
đaka, od čega su 2.294 to učinila zbog odlaska i nastavka školovanja
negdje u inostranstvu.
Što znači da smo za šest godina zbog odlaska kompletnih porodica ostali bez 2560 osnovaca.
Razlozi
ovakvog stanja su mnogobrojni i višeslojni i svakako ne treba
zaboraviti činjenicu da je pravo na slobodno rađanje u temeljima svake
savremene civilizacije.
Međutim svi demografski stručnjaci se
slažu da postoje mnoge oblasti u kojima država i institucije
mogu djelovati, ako žele i znaju.