Praznik radosti, vjere, nade i ljubavi. "U teškim vremenima, potrebno je odoljeti iskušenjima", kaže protojerej -stavrofor Zoran Ilić koji je za Buku govorio o tradiciji i običajima obilježavanja Vaskrsa, ali i o brojnim iskušenjima pred koje je, kako kaže, danas stavljen svaki čovjek.
„ 50 dana posta je iza nas. Ovo je bila poslednja, strasna sedmica, koja govori o stradanju i u kojoj se svaki dan naziva Velikim, jer se svakoga dana u tij sedmici dogodilo nešto što i danas obilježavamo. Najtužniji dan u godini Veliki petsak, koji nazivamo najstrašniji, dan je kada je Gospod raspet na krstu, kada je iskusio smrt. Potom ide Velika subota, dan Hristovog pogrebenja. I naposletku, nakon tih događaja, strašnih dana i stradanja, u prvi dan nedelje, Gospod je vaskrsnuo, svojom smrću uništio smrt, a nama koji vjerujemo i Njegovim putem hodimo, darovao život vječni. Suština hrišćanske vjere i jeste u vjerovanju u vaskrsenje, a praznik Hristovog vaskrsenja najveći je i najradosniji praznik. Kako i reče sam apostol Pavle: "Ako Hristos nije ustao iz mrtvih uzalud je i vjera vaša i propovijed naša". kaže za Buku protojerej- stavrofor Zoran Ilić.
Na Veliki Petak zvona ne zvone, Drvenim klepetalima vjernici se pozivaju u hramove na bogosluženje, molitvama se pozivaju na mir, slogu i zajedništvo. Za ovaj dan vezuje se i najviše običaja, podsjeća Ilić.
" Na Veliki petak, jedini je dan kada se ne služe liturgije. Drže se bogosdluženja i iznosi se plaštanica koja simbolizuje stradalog Hrista. Nakon službe vjernici se provlače ispod plaštanice simbolično skidajući grijehe. U susret najradosnijem hrišćanskom prazniku Vaskrsu, rano ujutro počinje se bojenje vaskršnjih jaja. Danas imate raznih boja i tehnika ukrašavanja, ali smisao je takav da se boji u crvenu boju i običaj je da se prvo jaje boji u crvenu boju. Ta crvena boja je boja stradanja, ali i boja radosti. Poznata je ta priča, da je nakon Hristovog vaskrsenja Marija Magdalena stigla do Rima noseći vijest i Hristovom vaskrsenju, tada je caru Tiberiju darovala to jedno vaskršnje jaje i pozdrvikla ga sa riječima "Hristos Voskrese", na što se on zbunio, ne znajući o čemu je riječ. Ta vijest se ubrzo proširila po cijelom i svijetu i kako tada, tako i danas kod pravoslavnih vjernika postoji običaj bojenja jaja. Jaje koje ima oblik kruga, simbolizuje savršenstvo i kao što se pile izleže iz jaja, tako simboliše i Hristovo ustajanje iz groba i ponovni dolazak na svijet", za Buku priča protojerej - stavrofor Zoran Ilić.
Rano jutros služena je liturgija, čita se poslanica a vjernici dolaze u crkve na jutrenje. Nakon službe, međusobno se pozdravljaju riječima: "Hristos Vaskrse!" i "Vaistinu Vaskrse!"
"I poslije ove velike i tužne sedmice, nakon dugog posta, svako ko se bar malo zagleda u srce svoje, može u punoj mjeri doživjeti radost Vaskrsa i tu ljubav, koja nam je danas i te kako potrebna. Jer vidimo danas da je sav svijet u nesreći u nevolji, da su stradanja ogromna, gdje god pogledate, u medijima vidite, na sve strane su ratovi, stradanja, krvoprolića a opet i svi oni za sebe tvrde da vjeruju, što je nevjerovatno. I zato svako može i treba da krene od sebe, da se zagleda u sebe i da tu svoju predstavu o Bogu ispravi, jer sve kreće od toga kako mi doživljsavamo vjeru i kakvu predstavu o Bogu imamo. I zato svim vjernicima i svim ljudima dobre volje želim srećan praznik Hristovog vaskrsenja, pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom i da svi ljudi koji ga praznuju tog datuma dočekaju u radosti, sreći, zadovoljstvu, u ljubavi - što je najbitnije, jer sve ovo što nam se danas dešava je upravo nedostatak ljubavi. Da nam Bog podari te ljubavi koja je potrebna među nama, tog poštovanja, jer ako se budemo više poštovali, biće nam svima lakše. I da ova radost Hristovog vaskrsenja svima podari sreće i napretka te da i svi mi vaskrsnemo iz svojih grijehova i nesreća u kojima smo upravo radi tih grijehova.", poručio je za Buku protojerej - stavrofor Zoran Ilić.
