Protesti protiv nasilja nad ženama u Bijeljini: Nijedna više ne smije biti zaboravljena. Nijedna više ne smije postati broj…

Mirni protesti pod sloganom „Nijedna više“, održani su u Bijeljini, u organizaciji aktivista i građana koji su željeli skrenuti pažnju na sve prisutniji problem nasilja nad ženama. Ovogodišnji protesti, koji se tradicionalno organizuju u oktobru, pomjereni su za decembar u znak solidarnosti sa žrtvama u Konjicu i Jablanici.

Datum nije slučajno odabran – 10. decembar je Dan ljudskih prava, što je dodatno naglasilo poruku okupljenih: borba za prava žena i djece mora biti prioritet u društvu.

„Nasilje nad ženama događa se svakodnevno. Potrebno je hitno djelovati, ali i povećati svijest građana o važnosti zaštite žena i djece“, poručili su okupljeni.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Primjeto je da se femicid dešava gotovo svakodnevno. Seksualno i svako drugo nasilje nad ženama i nad djecom se dešava oko nas. Zakone imamo, međutim, iz nekog razloga ti zakoni se ne primjenjuju adekvatno i mislim da podizanje svijesti na ovaj način može doprinjeti tome”, rekla je za Buku Ljiljana Plavšić Daković, učesnica protesta

Protesti su podsjetili na prošlogodišnje odbijanje prijedloga zakona o femicidu, koji je trebalo da uvede dodatne mjere zaštite za žrtve nasilja. „Republika Srpska je još 2000. godine imala zakon koji je pružao neka prava ženama i djeci žrtvama nasilja. Taj zakon je trebalo razvijati, a ne ignorisati. Međutim, prijedlog novog zakona prošle godine nije usvojen jer su političari, pa čak i žene poslanice, pokazale nezainteresovanost,“ rekla je Tatjana Pantić, menadžerica Grada Bijeljina, izražavajući razočaranje ovakvim odnosom prema žrtvama.

Osvrnula se i na neadekvatne kazne za počinitelje nasilja: „Kazne od 3 do 15 godina za ubistvo žene u porodičnom nasilju su ponižavajuće. Žrtve ostaju mrtve, dok nasilnici nastavljaju svoje živote gotovo neometano,“ rekla je Pantić.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Prema riječima Slađane Milovanović, predstavnice Fondacije “Lara” problem leži i u neadekvatnoj primjeni postojećih zakona. „Procjene rizika kod slučajeva nasilja u porodici nisu dovoljno ozbiljne, a zaštitne mjere se ne provode brzo. Policija i socijalne službe moraju preuzeti odgovornost za brzu i efikasnu reakciju,“ istakla je Milovanović za Buku.

Statistike su alarmantne – samo u protekloj godini u Bosni i Hercegovini ubijeno je najmanje 12 žena u slučajevima nasilja koji proizlaze iz porodičnih odnosa. Sigurne kuće bilježe rast broja korisnica.

“Prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u 2023. godini u RS ubijeno je sedam žena u slučajevima nasilja u porodici. To su tragedije koje nas obavezuju da ozbiljno pristupimo svakom prijavljenom slučaju nasilja i radimo na prevenciji,“ istakla je za Buku Milovanović i naglasila da procjene rizika moraju postati prioritet u slučajevima prijavljenog nasilja. „Procjene rizika treba raditi ozbiljno, a policija i centri za socijalni rad moraju češće predlagati hitne mjere zaštite. Time bismo mogli spriječiti mnoge tragedije,“ rekla je.

U sigurnoj kući u Bijeljini trenutno je smješteno 18 žrtava, od čega su većina djeca, dok je od početka godine na SOS liniju stiglo oko 700 poziva.

Na protestima učesnici su pročitali zahtjeve koji su upućeni institucijama. Oni uključuju bolju primjenu postojećih zakona, brže uvođenje hitnih mjera zaštite, kao i povećanje kontrole nad posjedovanjem oružja. „Nijedna žena ne smije biti zaboravljena. Borba protiv nasilja mora biti naš prioritet,“ zaključila je Ljiljana Plavšić.

Protesti su završeni mirno, ali poruke koje su poslate odzvanjaju: borba za prava žena nije pitanje izbora, već obaveza cijelog društva. „Ako budemo ćutali, ovakvi slučajevi će se nastaviti, a mi ćemo biti saučesnici u njihovom zaboravu. Nijedna više ne smije biti zaboravljena. Nijedna više ne smije postati broj,“ poručili su okupljeni.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije