Propuštene milijarde iz IPARD fondova
Bosna i Hercegovina, zbog političkih nesuglasica i neefikasne administracije, već godinama propušta šansu da povuče sredstva iz IPARD fondova Evropske unije. Procjene ukazuju da je BiH izgubila priliku za povlačenje više od milijardu KM u poslednjih šest godina, dok susjedi bilježe značajan napredak.
Koliko koristi region, a koliko BiH gubi?
IPARD (Instrument za pretpristupnu pomoć u oblasti ruralnog razvoja) predstavlja ključni mehanizam za unapređenje poljoprivrede u državama koje su u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Ova sredstva omogućavaju poljoprivrednicima i preduzećima da modernizuju proizvodne procese, unaprijede infrastrukturu i postanu konkurentniji na tržištu. Prema procjenama ekonomista, Bosna i Hercegovina je u poslednjih šest godina mogla povući više od milijardu konvertibilnih maraka iz IPARD fondova. “BiH nalazi se na začelju što u mnogome utiče na privredni i ekonomski ambijent, jer naši političari uvijek stavljaju politiku i političke ciljeve iznad ekonomskih. Ako gledamo dohodak po glavi stanovnika, BiH je trenutno na oko 30% od evropskog prosjeka. A za članstvo u EU moalo bi da bude bar 70% dostignutog evropskog prosjeka u tom pogledu. Sa druge strane, imamo zemlje okruženja koje koriste IPARD fondove za razvoj privrede i daleko su ispred nas”, kaže za Buku Milenko Stanić, ekonomski analitičar. Prema izvještajima Evropske komisije, Srbija je povukla preko 400 miliona evra za projekte modernizacije poljoprivrede. Albanija i Sjeverna Makedonija bilježe slične rezultate, dok BiH ostaje uskraćena.
Uticaj na poljoprivredu BiH
Za zemlju čiji je BDP u velikoj mjeri oslonjen na poljoprivredu, ovo bi značilo revoluciju u proizvodnji. Ta sredstva mogla su biti uložena u izgradnju modernih skladišta, sisteme za navodnjavanje, postrojenja za preradu hrane, kao i u sertifikaciju proizvoda za izvoz. Poljoprivrednici u BiH su među najvećim gubitnicima. Prema podacima Asocijacijepoljoprivrednih udruženja BiH nedostatak sredstava ograničava ulaganja u modernizaciju ismanjuje konkurentnost proizvoda na tržištu. „Bez pomoći IPARD fondova, male farme jedva opstaju, Bosna i Hercegovina mora hitno pronaći politički konsenzus i sprovesti neophodne reforme kako bi iskoristila sredstva EU. Bez toga, poljoprivreda će i dalje zaostajati, dok svi oko nas napreduju. A ta sredstva, to bi mnogo značilo poljoprivrednim proizvođačima, jer to su bespovratna sredstva koja
direktno idu u proizvodnju, ali naši političari na nivou BiH nemaju volje da se to plasira”, rekao je za Buku Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrdnih proizvođača Semberije i Majevice. Postoje, navodi Bakajlić, i oni primjeri gdje su kroz određene programe namijenjene proizvođačima, a koje finansira EU – proizođači uspjeli pokrenuti vlstiti biznis i ostvariti veliki napredak u proizvodnji.
“Bilo je projekata poput Farma II, program EU4AGRI koji su primarno finansirani sredstvima Evropske unije u okviru IPA fondova, pojedini proizvođači koji su ispunjavali uslov ei aplicirali za neki od tih programa uspjeli su ostvariti značajan napredak u proizvodnji”, kaže za Buku Bakajlić, “A to je” – dodaje- “samo jedan primjer koliko semože postići. Zamislite šta bi smo sve mogli, kada bi na državnom nivou postojao
konsenzus i plan za pristup evropskim fondovima”, zaključuje Bakajlić.
Potrebna ulaganja
Uprkos velikom potencijalu i prirodnim resursima, tek mali broj proizvođača učestvuje u ovim projektima. Prema podacima lokalnog odjeljenja za poljoprivredu razlozi ovakvog stanja leže u nedovoljnom informisanju samih proizvođača,ali i uslovima za apliciranje koje, zbog nedovoljnog privrednog rasta, tek mali broj njih može ispuniti. U najvećoj bh. žitnici, ipak, manji broj proizvođača konkuriše za ove projekte, “Postoji interesovanje proizvođača, ali kada dođu kod nas da se informišu-često odustanu, jer značajan dio njih ne može da se prilagodi tim uslovima”, kaže kaže za Buku Sreten Vučković iz gradskog Odjeljenja za poljoprivredu.
Primjer uspješne proizvodnje
Jedan od najvećih proizvođača povrća u BiH, Mladen Lazić iz Bijeljine, pokrenuo je fabriku za proizvodnju prerađenog povrća iz sopstvenog uzgoja zahvaljujući inicijalnoj podršci Švedska/USAID “Farma dva” projekta i vlastitim sredstvima. “Mi imamo veliki potencijal, ali nedostaje investicija. Postoje proizvođači koji bi pokrenuli mini fabrike za preradu povrća i voća. Ne moramo uvoziti ono što možemo sami proizvesti, a i plasman naših proizvoda bio bi laakši, samim tim bili bi smo konkurentniji na tržištu i to bi bila značajna podrška za proizvođače”, kaže za Buku Lazić.
BiH na raskrsnici
Dok BiH gubi šansu da iskoristi sredstva koja su joj dostupna iz IPARD fondova, susjedne zemlje se ubrzano razvijaju i modernizuju svoju poljoprivrednu proizvodnju, izgrađuju infrastrukturu i postaju konkurentnije na evropskom tržištu. BiH, s druge strane, stagnira zbog političkih blokada, nesposobnosti da se donesu ključne odluke i neefikasne administracije. Poljoprivreda, koja bi trebala biti okosnica privrede, suočava se s gubicima zbog neiskorištenih EU sredstava koja su bila ponuđena na stolu. Dok političari vode beskrajne igre i nadmudrivanja, poljoprivrednici u BiH ostaju bez potrebne podrške. Umjesto da se koristi evropski novac za razvoj poljoprivrede, umjesto da se modernizuje proizvodnja i otvore novi tržišni kanali, BiH gubi priliku za bolju ekonomsku budućnost. Samo sa zajedničkim političkim konsenzusom i jasnim planom za
implementaciju EU fondova, BiH može da se pokrene i stvori temelje za dugoročnu stabilnost i prosperitet. Gubitak više od milijardu maraka nije samo gubitak novca, to je gubitak šanse za razvoj zemlje, za otvaranje novih radnih mjesta, za bolji život građana. Dok susjedne zemlje napreduju i koriste EU fondove, BiH ostaje u zastoju, u političkom vakuumu, koji prijeti da postane sve duži i opasniji.