Dva mjeseca nakon održavanja Opštih izbora, polako se slažu kockice u mozaik postizbornih koalicija. Na nivou države, postizborni mozaik činiće SNSD-HDZ-Osmorka, dok će u Federaciji BiH vlast činiti HDZ sa strankama Osmorke. Zajedničko i jednoj i drugoj koaliciji je – izbacivanje SDA iz vlasti, s kojom su do sada svi akteri nove koalicije bili u koalicionoj ljubavi. Neki to smatraju dovoljnim signalom za promjene, ali nije samo SDA kriva za stanje u BiH, državi prividne demokratije i u raljama korupcije.
I entitetski i državni parlamenti su bili godinama u kratkoročnim ili dugoročnim blokadama; na nivou BiH kočničari su bili HDZ i SNSD, a na federalnom nivou HDZ je često sprječavao donošenje pojedinih zakona. Stoga je opravdano pitanje, jesu li „promjene“ u Federaciji BiH zaista promjene.
Signali za napredak, smatraju analitičari, već su poslati. Politička analitičarka Ivana Marić za BUKU kaže da je dobro što je vladajuća koalicija prvi put potpisala koalicioni sporazum u kojem su naveli principe i prioritete rada.
„Pored toga, vidimo zavidnu razinu komunikacije i poštovanja između koalicionih partnera, bez obzira na ogromne razlike među njima. Sjetimo se koliko je bilo vrijeđanja, ponižavanja i prevara prilikom formiranja zadnje vlade FBiH, a posebno se sjetimo da vlast u FBiH uopće nije bila ni formirana nakon zadnjih izbora (2018.). Tako da nam svaka promjena može biti samo nabolje, jer gore ne može biti. Pohvalno je i to što je za predsjedavajuću Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH prvi put izabrana jedna žena. To će sigurno biti primjer mnogim mladim djevojkama da se odluče za ulazak u politiku“, ocjenjuje Marić za BUKU.
Možemo li očekivati neke promjene u FBiH?
Mnogi su skeptici, s pravom, da će građani zaista osjetiti suštinske promjene, ali politički analitičar Žarko Papić kaže da se one već dešavaju.
„Mislim da su promjene počele u Federaciji BiH, govorim o tome naravno da je koalicija Osmorke postala veoma ozbiljan i osnovni politički subjekt i prema tome ušla je u koaliciju u Federaciji sa HDZ-om, a na nivou BiH sa HDZ-om i SNSD-om. Šta je tu bitno? Jedna od karika tronošca nacionalističkih partija je izbačena iz vlasti, mislim da to otvara ozbiljne procese. Naravno, bilo bi savršeno više u tom pravcu uraditi, ali jednostavno ovo je realnost“, ocjenjuje Papić.
Mišljenja je da će Osmorka imati manevarski prostor da utiče na HDZ, čija je politika, sjećamo se svi, često bila destruktivna.
„Mislim da su promjene počele jer nova situacija u Federaciji uticaće, a na neki način već utiče, na ponašanje ove druge dvije nacionalističke partije. S tog stanovišta, mislim da je proces koji je otvoren pozitivan“, kaže Papić.
Marić pak smatra da su stranke Osmorke predvođene ranijim koalicionim djelovanjem tri stranke već pokazale da su promjene moguće.
„Sudeći prema brojnim promjenama koje su stranke predvođene SDP-om i NiP-om uradile u kantonu Sarajevo, imamo razloga da se nadamo da će biti promjena. Sve i da HDZ nastavi sa svojim blokadama, koje je izdašno koristila u prethodnih 8 godina, bar ćemo imati nekoliko ministarstava i institucija koje će raditi kako treba. Mada, vjerujem da će se i HDZ potruditi da nešto rade, jer je drugačije kada sa druge strane imate SDA kao partnera s kojim se nadmećete u podizanju nacionalnih tenzija i zastrašivanju naroda onim drugim narodom. Ubrzo ćemo vidjeti kako će to izgledati u stvarnosti“, govori Marić.
Optimizam u radu budi potpisani Sporazum i smjernice o saradnji, no, on je uglavnom uopšten i bez konkretnih prijedloga kako planirane reforme treba sprovesti. Upitno je i da li je navedeno u sporazumu moguće sprovesti?
„Sama činjenica da je HDZ pristala da potpiše sporazum sa Osmorkom je napredak. Pored toga, sada imamo listu na osnovu koje možemo pratiti da li ispunjavaju ono što su obećali ili je to samo bila predstava za javnost. Ovako ćemo ih moći i prozivati za konkretne stvari koje su potpisali, a nisu ih ispunili. Ranije vladajuće stranke nam nisu ništa konkretno obećavale, osim zaštite naroda od imaginarnih neprijatelja. Oni su nam obećavali neke apstraktne stvari koje nije bilo moguće provjeriti ili koje su nam oni dokazivali lažiranjem statistike. Ova vlast je obećala konkretne korake i još su najavili da će ih u detalje razraditi. To već uvodi neku novu, pozitivnu praksu“, govori Marić.
Na naše pitanje kako vjerovati da HDZ od destruktivne može postati konstruktivna članica vladajuće koalicije odgovara – teško.
„HDZ je odigrala prilično negativnu ulogu u razvoju BiH. Poznajemo više zakona koje su blokirali, nego što su ih usvojili i implementirali. Mnogo je optužnica i sumnji u korumpiranost njihovih kadrova. Kako onda očekivati da će takva stranka biti drugačija, u novoj konstelaciji odnosa i sa novim partnerom. Međutim, niko od nas se ne ponaša isto prema različitim ljudima. Kada ste sa nekim ko vas provocira i vrijeđa, vjerovatno ćete se ponašati drugačije nego kada ste sa nekom pristojnom osobom, koja ne pokušava da vas prevari. Vjerujem da će umjeren i pozitivan odnos SDP-a i NiP-a prema HDZ-u utjecati na to da se od njih izvuče bar koliko-toliko pozitivne reakcije i da neće u tolikoj mjeri biti blokada, kao do sada“, vjeruje Marić.
Za promjene nije dovoljno samo mijenjati vrh vlasti već cijeli sistem, a on se skoro 30 godina gradio loše i pogrešno, išao je puno dalje od duboke države – do samog dna društvenog života, mišljenja je Papić.
„Definitivno je to ono što je glavna prepreka promjenama u BiH, jer u politici vi možete na vrhu promijeniti nešto, ali ako se sistem ne promijeni onda se stvari suštinski neće promijeniti. Stoga je osnovni problem, vraćam se na delegaciju Osmorke, hoće li moći da temeljno uradi promjene sistema koji je baziran na kriminalu i korupciji. Hoće li se ponašati kao moderne evropske političke partije spremne da ulaze u rizike, spremne da angažuju građane, radni narod kako se to nekad nazivalo, na osvješćivnaje i rušenje onoga što je sistem. Tek tako će se potkopati ono što je vlast SDA bila skoro 30 godina“, zaključuje Papić.
Osim nove koalicije sa pretežno starim licima u parlamentarnim klupama, tračak nade je i potencijalno dobijanje nezasluženog statusa kandidata za članstvo u EU. Za dvije sedmice biće poznato da li će zemlje članice EU progledati kroz prste tromim i neučinkovitim bh. političarima, dajući građanima nadu da su korak bliže zajednici u koju iz BiH bježe ne samo mladi, već cijele porodice.