Otkazan je skup u organizacijipokreta “Vjera, narod, država” nakon što je lider te organizacije Sanin Musa priveden na informativni razgovor u prostorije FUP-a.
On je zaustavljen na području Jablanice nakon što je namjeravao povesti 1000 ljudi da obavljaju muslimansku dnevnu molitvu – namaz u Širokom Brijegu gdje je nedavno jedna vjernica verbalno napadnuta i zamoljena da se skloni i prekine molitvu.
Uz Musu je došlo tek šest ljudi koji su na kraju odustali od svoje namjere.
Sa profesorima islamskih nauka Ahmetom Alibašićem i Zuhdijom Hasanovićem govorimo o incidentu i reakciji sedam vjernika.
Oni su saglasni da su narušena prava vjernice, ali da pojedinci nemaju mandat za poteze kakve je pokuvao Musa, izazvaši niz reakcija, ali i širenja islamofobije budući da je u medijima u Hrvatskoj oživljen narativ o radikalnim islamistima u BiH.
Profesor Hasanović za Buku kaže da jereakcija Sanina Muse ili bilo kog drugog ko želi da silom pokazuje da se u BiH trebaju svima omogućiti ista prava „malo predimenzionirana.“
„Na način da ustvari ne moraš ti na takav način to raditi, postoje organi, postoji sistem koji treba da omogući da svako od nas svoja prava koristi. I to treba omogućiti bez obzira kako se ko izjašnjavao i slično“, rekao je Hasanović.
Ocjenjuje da smo preosjetljivo društvo sa jako naglašenim osjećajem ugroženosti u kome svi to pokušavaju promijeniti preko noći, ali da se totako ne radi.
„Naravno da, svi su tu na određen način pomakli granicu normalnog ponašanja“, govori Hasanović o posljednjim dešavanjima i potezima Muse.
Upitan da li je primarnu reakciju trebalo da pošalje Islamska zajednica, a ne pojedinac koji nema legitimitet predstavljati odgovor cijele vjerske i religijske zajednice, Hasanović kaže da mu ponekad previše smeta i reagovanje Islamske zajednice.
„Šta god da se desi Islamska zajednica reagira. Toliko je na dnevnoj bazi različitih situacija gdje je opravdano da Islamska zajednica reagira i onda se i taj kredibilitet Islamske zajednice polako se topi. Zar oni moraju o svemu da se izjašnjavaju, reagiraju. Upravu ste, trebalo je izaći i reći – ne u naše ime. Treba svesti to na nivo medžlisa ili muftijstva, ali očekivati uvijek od Rijaseta ili reisul-uleme Islamske zajednice da reagiraju to je previše zamorno za njih“, smatra Hasanović.
Posljednji incident zasnovan na vjerskim razlikama pokazuje da nam nedostaje međusobnog razumijevanja.
Alibašić smatra da se desilo nerazumijevanje ili neprihvatanje različitog shvatanja vjerskih sloboda. Musine poteze smatra nedopustivim.
„Mi smo iza rata imali momke koji su hodali po parkovima i mislili da mogu oni da provode zakon kako su oni mislili da treba i tada smo kao društvo reagovali i rekli kako to ne može da se radi. Ja mislim da je to ista kategorija“, rekao je Alibašić za Buku.
Nakon incidenta reagovalo je i Međureligijsko vijeće u BiH osuđujući “zabrane obavljanja vjerskih obreda”. U saopštenju su pozvali građane na poštivanje vjere.
“Slučajevi ugrožavanja prava na slobodu vjere u kompleksu vodopada Kravice i nedavni incident ometanja molitve na javnom prostoru u Širokom Brijegu, koji su izazvali različite medijske komentare obavezuje Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini na reagiranje.
Osuđujemo sve oblike zabrane obavljanja vjerskih obreda i prava na slobodno izražavanje vlastite vjere”, navodi se u saopštenju.
Profesor Alibašić smatra da je ova reakcija dobra i odličan primjer međureligijskog razumijevanja.
„I bilo bi dobro da su lokalne vlasti reagirale i da kažu da to nije uredu. Čak iako nije postupak uredu ne može pojedinac da uzima zakon u svoje ruke. Dopusitmo li da se to desi onda dajemo alibi drugim ljudima da oni uzimaju zakon u svoje ruke.
Da li je molitva na otvorenom u skladu s islamskim učenjem?
Da.
Iako se obavljanje molitva na otvorenom odnosno na javnim površinama u BiH često gleda s prezirom i čuđenjem, takvi potezi nisu u suprotnosti sa islamskim praksama.
„Moje je uvjerenje na osnovu onoga što znam, a mislim da poprilično razumijem evropski koncept slobode vjere da ta žena ima pravo da obavi molitvu gdje je to uradila, ako lokalne vlasti ne mogu dokazati da ona time ugrožava prava i slobode druge, javno zdravlje, moral, red i sigurnost. I to, mora da bude regulisano zakonom. Ne može nekom odlukom direktora ili slično da se ta pitanja rješavaju“, kaže za Buku profesor Alibašić.
Ovdje se pokazalo, dodaje Alibašić, da ne razumijemo evropsku koncepciju vjere propisanu Evropskom konvencijom o ljudskim pravima koja kaže da je sve dopušteno osim onoga što je zabranjeno.
„A mora biti zabranjeno uz poštivanje uvjeta za restrikciju. Očito mnogi ljudi još operiraju po starom shvatanju da je, po pitanju vjere, sve zabranjeno osim onog što je dozvoljeno“, rekao je Alibašić.
Profesor Hasanović kaže kakotreba razumjeti poziciju muslimana i gospođe koja je htjela da obavi namaz .
„Jer se muslimanima pruža mogućnost da obave namaz gdje god da se nađu. U svakom slučaju treba nam više razumijevanja, ja razumijem i reakciju Hrvata koji je došao i skrenuo pažnju, da li je to privatni posjed ili o čemu se već radi, da ne može tu obavljati molitvu“, kaže Hasanović.
Vjera ne bi trebalo da bude predmetom zabrana i restrikcija, ali ni ishitrenih i kontraproduktivnih akcija pojedinaca poput Muse.
Inače, on je poznat kao osoba koja se zalaže da ograničavanje tuđih sloboda, i to kao organizator antiprajd protesta.