Na email adrese osnovnih i srednjih škola u više gradova u Republici
Srpskoj rano jutros su stigle dojave o postavljenim bombama, da bi nešto kasnije
u toku dana i policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona
Sarajevo putem emaila primili prijetnju
o postavljenim eksplozivnim napravama.
Email sa sličnim prijetnnjama stigao je prošle sedmice i u brojne sarajevske
škole, a nekolio dana ranije i u škole u Srbiji.
Na sreću sve je ostalo na prijetnjama.
Čemu svjedočimo, te šta je cilj ovakvih prijetnji, pitali
smo profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne
studije u Sarajevu Elmedina Muratbegovića.
Perma njegovom mišljenju riječ je o krivičnom djelu koje je postalo trend: “Čitam da svi govore da je poruka, i u RS i u FBIH, stigla iz Rusije jer je poruka stigla sa adrese [email protected] pa se pretpostavlja da se radi o hakerskom napadu iz Rusije. U procesu istraživanja ovakvih slučajeva ako je dojava zaista došla sa mreže iz neke države, ne znači da je i poslata sa teritorije neke od tih zemalja. To može, ali i ne mora da bude jer se to često ‘spufuje’ (IT izraz za lažnu domenu). Znači oni mogu da predstave IP adresu koju žele “, pojašnjava za Buku profesor Muratbegović i dodaje: “Mi imamo nevjerovatan talenat da podliježemo stereotipima i
da želimo biti dio nečega velikoga. Tako i u ovom slučaju. Svi govorimo o nekim
velikim cyber napadima kao dijelu sukoba u Ukrajini a da nemamo niti jedan
dokaz. Neću reći da je potpuno isključeno i to, ali mislim da se ovdje mogu uključiti
i druge verzije. Ali mogu zaključiti, ako se radi o organizovanom napadu koji
pripreman s ciljem da izazove strah i paniku, onda možemo reći da je samo
djelimično uspio. Mislim da mi tako živimo već 30-tak godina. Ne vidim zašto sada panika. Nadalje
sistem je relativno efikasno i racionalno djelovao. Ukoliko se, pak, radi o
dojavama koji uobičajeno imamo krajem školeske godine, onda se također moramo
ozbiljno pozabaviti istima. Uzmite samo
posljednju paniku u Srbiji i dojave bombi u kojima je na kraju pronađen trinaestogodišnjak
iz Beočina”.
Na pitanje da li to znači da je i u slučaju prijetnji u BiH
moguće pronaći počinioca ili više njih, naš sagovornik kaže da postoji
mogućnost da se pronađu i da to naša policija u BIH uspješno radi. Ponekad, pojašnjava,
upravo kod tih složenih cyber napada, policija nema mogućnost lakog načina da
identifikuje onoga ko je poslao takve poruke jer se obično one šalju sa nekih
anonimnih servera (Yandex, Proton …). Međutim i tada policija može doći do
informacija koristeći policijsku saradnju preko Europola.
I dok neki prijetnje bombama povezuju sa nedavnim
upozorenjima NATO-a u vezi sa cyber napadima na našu zemlju, a neki pak
smatraju da je riječ o napadu koji je došao od maloljetnika kao što je bio i slučaj
u Srbiji, Muratbegović ne želi nagađati jer nema dovoljno informacija da ozbiljno
mogao odgovorio na ovo pitanje: “Mislim da imamo dovoljno kladionica u BIH da
bi se kladili i na ovakve situacije. Pustimo policiju da završi svoj posao”,
zaključuje Muratbegović poručujući na kraju da svi zajedno trebamo više
vjerovati našim sigurnosnim službama u BIH i pratiti njihova upustva i
saopštenja, jer tu rade izvanredni stručnjaci koji su obučeni za borbu protiv
ove vrste sigurnosnih izazova.
Podsjetimo da je komandir sarajevske policije Nusret Selimović prošle sedmice nakon što su bombaške prijetnje upućene školama u tom gradu rekao kako se svi ovakvi slučajevi istražuju pod sumnjom na počinjenje kaznenog djela terorizma.
Sve dojave o podmetnutim bombama u BiH do sada su se pokazale lažnima i do sada nitko nije uhapšen zbog tih lažnih prijetnji.