Vidjećete ih promrzle jer na radnom
mjestu jer tamo često nemaju grijanja. Neće im dozvoliti da sjede za
kasom, bolovanje je za njih misaona imenica, a kada njihova djeca završe
u bolnici, morat će ih tamo ostaviti same, jer “gazda ne prašta”…
Ovakve i slične priče smo makar jednom čuli od naših rođaka, susjeda,
prijatelja. Tu oko nas.
Sindikalni predstavnici već godinama
ukazuju na ovakve pojave, ali ih društvo uglavnom ignorira. Moćni
trgovci, često su bliski s vlastima i interesnim grupama, pa radnik koji
“progovori” najčešće može dobiti samo otkaz i tako ostati bez
egzistencije.
Zato je Sindikat trgovine BiH pokrenuo
kampanju “O tome (ne) pričaj” kojim žele ukazati na ovakve slučajeve.
Implementacija projekta simbolično će se održati danas, na Dan žena – 8.
marta.
“Baš kao i te davne 1857. godine ovom
kampanjom želimo pokazati jedan vid protesta zbog trenutne situacije u
kojoj se nalaze radnice u sektoru trgovine i usluga. Ne želimo zatvarati
oči pred problemima i izazovima koji su svakodnevni, bilo da je riječ o
mobingu, prekovremenom radu, diskriminaciji na radnom mjestu, verbalnom
i seksualnom nasilju, iskorištavanju, ucjenjivanju i ugnjetavanju žene
koja je u osnovi stub svakog zdravog društva i njih moramo sačuvati”,
navela je predsjednica Sindikata trgovine (STBiH) Mersiha Beširović.
Alma Bajramović Zukić, predsjednica
Sekcije žena i potpredsjednica STBIH kaže za Radiosarajevo.ba da se žene
u trgovačkom sektoru proteklih godina susreću s raznim izazovima.
“Na prvom mjestu, tu je mobing. Bilo
da je riječ o verbalnom ili fizičkom iskorištavanju. To radnici čak ne
poistovjećuju s mobingom. A tu su i prekovremeni rad, rad na praznike,
nemogućnost dobivanja slobodnih dana. To je realnost u trgovini i
uslugama. Ali, mogu reći da je i u drugim sektorima slična situacija.
Radnička prava su generalno na niskom nivou. Cilj nam je zato da
preventivno djelujemo na terenu, da dođemo do iskustava radnica i da
vidimo na koji način im možemo pomoći”, ističe Bajramović – Zukić.
U prošloj godini prijavljeno je čak
305 slučajeva mobinga, prekovremenog rada i ugrožavanja drugih prava
radnika u trgovini, a godinu prije još i više, 320.
“Najveći broj slučajeva prijavljenih u
2017. godini predstavljali su radnici koji su pretrpjeli neku vrstu
mobinga. Od toga 194 žene, 96 muškarci, a 15 je grupa radnika. Vidimo
kako radnici nisu spremni da zajednički iznose svoje probleme, pa imamo
samo 15 grupa. Bio je i jedan slučaj seksualnog nasilja. To je i dalje
tabu-tema. Ženama je teže govoriti o tome, a na njih se svali krivica
zašto je došlo do takvih uznemiravanja”, ističe sagovornica
Radiosarajevo.ba.
Najugroženije su, pokazala su sindikalna istraživanja, žene od 26 do 30 godina.
“One su tada punoj snazi i žele se
finansijski osamostaliti i ostvariti se kao majke. Jako je teško naći
poslodavca koji će podržati djevojku, ženu koja želi da se ostvari kao
majka. U tim slučajevima najčešće dolazi do prekida radnog odnosa. To su
stvari gdje su žene neravnopravne i ugrožene. Ne samo u sektoru
trgovine i usluga, već i u ostalima. Mi pokušavamo da se približimo tim
ženama i muškarcima. Da iznesu probleme. Bez iznošenja problema ne
možemo ništa da napravimo. Ruke s nam vezane, a poslodavcu se daje
mogućnost da se ponaša kako želi”, govori Bajramović-Zukić.
Dostojne i vrijedne
Nadalje, Beširović podsjeća da veliki
broj radnica u sektoru trgovine i usluga rade težak fizički posao koji
često znamo uporediti s radom u rudniku.
“One su ostale dostojne i vrijedne
radnice uprkos svemu, svoj posao obavljaju najbolje što mogu u uslovima u
kojim se nalaze, pa tako ni sva težina rudarskog posla nije uspjela
zaprljati njihovu ljepotu i vrijednosti koje posjeduju. Sekcija žena
STBiH želi pozvati sve radnice da se informišu o svojim pravima i
mogućnostima, da govore o problemu ukoliko postoji. Ne dozvolimo da
šutnjom odobrimo nastavak ovakvog ponašanja”, istakla je Beširović.
Njezina kolegica vjeruje da će novom
kampanjom sindikati potaknuti žene da se javljaju i otvoreno govore o
svojim problemima, da ne zataškavaju ono što se dešava na radnim
mjestima. Uvjerava nas da su uložili mnogo napora da zaštite svoje
članove.
“Mnoge žene su u krajnje nepovoljnoj
situaciji. Boje se da će ostati bez posla, boje se govoriti i pristaju
na sve”, navela je naša sagovornica.
Ništa se nije promijenilo od 1857.
Bajramović – Zukić nas podsjeća na žene koje su 1857. godine digle svoj glas protiv izrabljivanja.
“Želimo da pokažemo veličinu tog
praznika, 8. marta. Jer se ništa nije promijenilo. I daje su loši uvjeti
rada kad je u pitanju BiH. Nakon toliko godina, žene su izuzetno
ugrožene na radnim mjestima. S tim u vezi, simbolično smo naše članove, i
one koje to nisu, usporedili sa Margatema. Taj je cvijet znak
optimizma, zdravlja i otpornosti. Žene koje rade u sektoru trgovine
najbolje znaju šta znači otpornost na sve uslove rada. Ne želimo da one
rade u takvim uslovima, već da napravimo korak naprijed. Da ostanemo
zajedno i da radimo na rješavanju problema”, zaključila je
Bajramović-Zukić.