Pred Sudom Bosne i Hercegovine čitanjem optužnice počeo je glavni pretres u predmetu protiv v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića.
On je optužen da je kao ovlaštena osoba u Službenom glasniku potpisao SG32 obrazac, čime je omogućio objavljivanje ukaza predsjednika Republike Srpske Milorada o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika. Radi se o zakonima koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, nakon čega ih je visoki predstavnik Christian Schmidt stavio van snage. No, optuženi Milorad Dodik je donio ukaz o proglašenju zakona, dok je drugi optuženi Miloš Lukić te ukaze objavio.
Oba su, u prvo spojenom, a zatim odvojenom predmetu, optuženi za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika, za šta je maksimalna kazna zatvora pet godina.
„Lukić je bio dužan da se suzdrži od daljih radnji, optuženi kao službena osoba u instituciji Republike Srpske nije primijenio odluku visokog predstavnika, čime je počinio krivično djelo neprimjenjivanje odluka visokog predstavnika“, rekla je tužiteljka Gordana Bosiljčić.
Tužiteljka Nives Kanevčev je rekla kako je Lukić bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obavezujuće, a radnje koje je poduzimao su bile u namjeri da se ne primijene i ne provode odluke visokog predstavnika.
Tužilaštvo će imati samo četiri svjedoka, svi istražitelji SIPA-e, a iznijeće veliki broj materijalnih dokaza, među kojima i obrazac SG32, odluku o imenovanju Lukića, pravilnike Službenog glasnika, odluke visokog predstavnika i druge dokumente.
Zanimljivo je da je Lukić rekao da razumije optužnicu, dok je njegov advokat Miljkan Pucar rekao da, iako ima višedecenijsko advokatsko iskustvo, ne razumije šta se njegovom branjeniku stavlja na teret.
Lukićev advokat je rekao kako je optužnica „klasični napad na ustavni poredak“, te da će od Tužilaštva BiH tražiti da dostave odluku Savjeta bezbjednosti UN-a o imenovanju Christiana Schmidta.
„Odbrana traži da se dokaže kada su potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma dali ovlaštenja PIC-u da ovlasti visokog predstavnika da donosi zakone“, rekao je Pucar. On je rekao kako zakone može usvajati samo parlament, a ne visoki predstavnik, te da se Lukiću sudi prema zakonu koji je nametnuo visoki predstavnik, za šta je kazna zatvora do pet godina, a da je kazna zatvora za neobjavljivanje ukaza predsjednika Republike Srpske i zakona NSRS do 12 godina.
U optužnici je, dodao je Pucar, zanemaren princip zakonitosti.
„Stavljati mome branjeniku na teret da je potpisao jedan obrazac je nedopustivo za Sud BiH. Krivični zakon BiH nije iznad Krivičnog zakona RS-a“, dodao je Lukićev branilac.
Odbrani je nejasno zašto Tužilaštvo za svjedoke poziva istražitelje SIPA-e kada je i samo Tužilaštvo reklo da su dokumenti dobrovoljno predati. Odbrana će predložiti veliki broj svjedoka, ali njihova imena će saopštiti tek kada odbrana završi sa iznošenjem dokaza.
Sutkinja Sena Uzunović je tokom ročišta rekla da je upoznata sa zahtjevom za spajanje predmeta sa predmetom protiv Milorada Dodika, ali da Sud još nije donio odluku o tome. Da bi predmeti uopšte mogli biti spojeni, u oba predmeta moraju biti započeti glavni predmeti. Ovaj uslov je ispunjen današnjim ročištem.
Uzunović je rekla kako neće isključiti javnost, ali da će zbog zaštite privatnosti zabraniti da mediji objavljuju odgovore na pitanja o Lukićevom zdravlju. Lukićeva odbrana nije tražila izuzeće sutkinje, a Sud još nije odlučio po zahtjevu Dodikove odbrane za izuzeće sutkinje Uzunović. Bez obzira na to, postupak se nastavlja.
Nastavak glavnog pretresa u predmetu protiv Milorada Dodika je 6. marta, a sutkinja je pozvala i Lukića da dođe na glavni pretres jer, kako je kazala sutkinja Uzunović, nije neuobičajeno u sudskoj praksi da se u odvojenim predmetima, a za isto krivično djelo, zajedno vodi glavni pretres.