Ovaj Prijedlog zakona je posljednjih dana u centru pažnje sindikata, poslodavaca i radnika.
Prijedlog zakona o radu kojim se, u što je moguće većoj mjeri, domaći propisi u ovoj oblasti harmoniziraju sa zakonodavstvom Evropske unije i evropskim principima i standardima radnog zakonodavstva, prvenstveno s direktivama o određenim vidovima organizacije radnog vremena, uvođenju mjera za podsticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na poslu zaposlenih trudnica, porodilja i dojilja, i približavanju prava država članica u zaštiti prava zaposlenika u slučaju prenosa preduzeća ili dijelova preduzeća, navodi se u saopštenju Vlade FBiH.
Kako se navodi u saopštenju Vlade FBiH, osnovnim odredbama definirani su pojam radnika i poslodavca, određen ugovor o radu kao pravni osnov za zasnivanje radnog odnosa, utvrđena prava na slobodno organiziranje sindikata i formiranja udruženja poslodavaca i propisano osiguravanje uslova za njihovo djelovanje, utvrđena osnovna prava radnika i sloboda ugovaranja povoljnijih uslova od uslova utvrđenih Zakonom, te primjena najpovoljnijeg prava za radnika. Utvrđena je zabrana direktne i indirektne diskriminacije u odnosu na uvjete zapošljavanja, uvjete rada i prava iz radnog odnosa, obrazovanje i usavršavanje i otkazivanje ugovora o radu.
“Kod zaključivanja ugovora o radu propisana je najniža starosna dob za zapošljavanje i utvrđeni uvjeti za zapošljavanje maloljetnika i obaveza pribavljanja ljekarskog uvjerenje kojim dokazuje opštu zdravstvenu sposobnost za rad i saglasnost zakonskog zastupnika” dodaje se u saopštenju Vlade FBiH.
Za razliku od rješenja, navode u Vladi, u susjednim zemljama, zakon ne predviđa ugovor o radu na određeno vrijeme kao izuzetak i ne daje prednost zaključivanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Zakonom je samo ograničeno trajanje ugovora na određeno vrijeme i utvrđeni uvjeti kada taj ugovor postaje, „prerasta“ u ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Propisana je pisana forma ugovora i njegova obavezna sadržina.
“Novina je mogućnost zaključivanje ugovora o radu radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca, odnosno u kući radnika ili u nekom drugom prostoru koji radnik osigura, u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Zaključivanje ove vrste ugovora o radu ograničeno je na poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih lica i koji ne ugrožavaju radnu okolinu, u skladu sa zakonom.”
Predloženim rješenjima je detaljnije regulisan postupak kolektivnog pregovaranja, zaključivanja i otkazivanja kolektivnog ugovora, utvrđene vrste i sadržaj kolektivnih ugovora, određene strane kolektivnog ugovora i utvrđena obaveza pregovaranja u dobroj vjeri. Rok u kojem su strane u kolektivnom pregovaranju dužne da postignu suglasnost je 45 dana, u protivnom moguće je obrazovati arbitražu.
Propisana je forma i trajanje kolektivnog ugovora. Da bi se spriječilo da jedna od ugovornih strana onemogućava zaključivanje novog kolektivnog ugovora ili da neke njegove odredbe zbog određenih okolnosti postanu neprimjenjive, predloženo je ograničeno trajanje kolektivnih ugovora i njihovo zaključivanje na određeno vrijeme od tri godine.
Predviđena je mogućnost proširenja primjene kolektivnih ugovora uz obavezu pribavljanja mišljenja Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora. Zaštitu prava iz kolektivnog ugovora, pored ugovornih strana, prema predloženim rješenjima mogu zahtijevati i radnici koji ostvaruju prava iz kolektivnog ugovora.
Novalić-Wigemark: Zakon je bolji od postojećeg
U izjavi za medije nakon sastanka sa šefom Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom premijer Federacije BiH Fadil Novalić je kazao da je novi Zakon o radu kod nekih dočekan negativno i uz prilično neistinite konstatacije, iako je ovaj zakon bukvalno prepisana stečevina EU prilagođena prilikama u BiH.
Zakon o radu je, kako je rekao, sastavni dio 19. poglavlja od ukupno 35, koja su 1. jula potpisana kroz koordinacijski mehanizam.
– Htjeli smo pokazati bh. javnosti, ali i međunarodnoj zajednici, da su reforme koje trebamo provesti naš zadatak i da ne nastaju pod pritiskom EU ili međunarodne zajednice – istakao je Novalić i dodao da od EU „samo tražimo pomoć na tom putu“.
Novi Zakon o radu, pojasnio je, predstavlja proširenje prava radnika, te podsjetio da su protiv novog Zakona o radu povlašteni sektori kao što je javna uprava, energetski sektor, sektor komunikacija i komunalni sistem. Na drugoj strani je, kaže, sektor industrije, koji je, u kontekstu kolektivnih ugovora, potpuno nezaštićen.
– Novi Zakon o radu smanjuje prava povlaštenih i povećava prava razvlaštenih – istakao je Novalić.
U pogledu novog Zakona o radu kojeg je predlažila Vlada FBiH, Lars-Gunnar Wigemark je izjavio da je jasno da je mnogo bolji od postojećeg, jer se radi o stvaranju novih radnih mjesta, a ne zaštiti privilegovanih.
– Sistem koji trenutno postoji u BiH je nešto što je ostalo iz vremena Tita te se trebamo zapitati da li se želimo vratiti u prošlost ili želimo nešto modernije – rekao je Wigemark.
Potcrtao je da je važno održavati dijalog o svim ovim pitanjima te imati na umu interese svih, ne samo privilegovanih koji imaju dobro plaćene poslove, već i onih koji su nezaposleni.
Sindikat: Premijer Novalić obmanjuje javnost
Savez samostalnih sindikata BiH neće pristati na umanjenje prava radnika i neće sudjelovati u bilo kakvim pregovorima u kojima predstavnici radnika nisu ravnopravan partner”, saopšteno je uz poziv federalnom premijeru Fadilu Novaliću da “prestane obmanjivati javnost i braniti radnike”.
Postalo je potpuno jasno, tvrde u SSSBiH, da premijer Novalić “ne želi, neće, ne smije ili jednostavno ne zna voditi socijalni dijalog niti razumije što znači voditi pregovore, pa je sebi dao za pravo da samovoljno kreira tekst jednog od najvažnijih zakona, tj. Zakona o radu i još k tome dezinformira javnost, iznoseći netočne informacije i dajući paušalne ocjene”.
”Tvrditi da novi zakon o radu nudi rješenja koja će drastično poboljšati prava radnika u odnosu na važeći Zakon o radu FBiH znači vrijeđanje inteligencije svakog radnika i radnice u FBiH, ali i građanstva u cjelini. Kako drugačije objasniti kad netko tko je prvi čovjek izvršne vlasti u FBiH, a samim tim i najodgovornija osoba za stanje u ekonomiji, tvrdi da derogiranje prava radnika, olakšavanje poslodavcima otpuštanja radnika, umanjenje iznosa otpremnina, prestanak važenja kolektivnih ugovora kojim se, gotovo u potpunosti, regulira obujam prava vezanih za egzistenciju radnika, itd. ustvari znači poboljšanje položaja radnika i blagostanje za sve zaposlene, ali i one koji to još uvijek nisu”, dodaju u Siindikatu.
Oni kažu kako je vrlo važno naglasiti da su navodna poboljšanja, prije svega, u oblasti zaštite od diskriminacije ili položaja trudnica već regulirana postojećim aktima, kao što su Zakon o zabrani diskriminacije, Opšti kolektivni ugovor i važeći Zakon o radu.
”Premijer ima pravo u jednom, a to je da ovakav Zakon o radu, doista nudi poboljšanje, samo ne radnicima, već poslodavcima i vlasnicima kapitala, kojima se daju odriješene ruke da provode samovolju, iskorištavaju radnike i višestruko uvećavaju svoja, i onako, enormna bogatstva. Pa, drugačije i nismo mogli očekivati od čovjeka koji je i sam do jučer bio izravni poslodavac u brojnim malim firmama. Zato su njegove i izjave gospode Čengića i Pandurevića iz Udruženja poslodavaca FBiH iste, sadrže jednake poruke i rezultat su istovjetnog razumijevanja i tretiranja radnika. Sasvim je jasno da je sindikat ostao sam na strani pravde i radnika. Tome u prilog govori i izjava Larsa-Gunnara Wigemarka, šefa Delegacije EU u BiH, da je zapošljavanje u BiH preskupo. Ako je 360,00 KM (180,00 eura), koliko iznosi najniža plaća u FBiH preskupo, onda molimo uvaženog gospodina da upozna javnost u BiH koliko to niska plaća, po mišljenju EU, treba biti u BiH da zapošljavanje ne bi bilo preskupo”, navodi se.
”SSSBiH neće odustati od svojih zahtjeva, neće pristati na umanjenje prava radnika i neće sudjelovati u bilo kakvim nakaradnim razgovorima, pregovorima u kojima predstavnici radnika nisu ravnopravan partner i kojima se želi postići da radnici postanu robovi, a BiH, odnosno FBiH vrati u doba robovlasništva. Naš sljedeći susret sa ‘socijalnim partnerima’ bit će pred zgradom Parlamenta FBiH”, saopšteno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
TEKST ZAKONA PROČITAJTE OVDJE