Milorad Dodik nije više predsjednik Republike Srpske jer je Odluka Centralne izborne komisije da mu oduzme mandat postala pravosnažna nakon što je Vijeće apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo žalbu njegovog advokata.
U rješenju Vijeća apelacionog odjeljena Suda BiH navedeno je da je Dodiku utvrđen prestanak mandata sa danom donošenja odluke tj. 12.06.2025. godine kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine od 26.02.2025. godine, postala pravosnažna.
“Stavom 2 iste odluke odlučeno je da će nakon pravosnažnosti ove odluke, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora. Protiv ove odluke žalbu je blagovremeno podnio Milorad Dodik, zbog povrede upravnog postupka iz člana 35. tačka 6, 36 i dr. Zakona o upravnom postupku BiH i povrede odredaba člana 80. stav 4, 87 i dr. Ustava Republike Srpske koji je usklađen sa Ustavom Bosne i Hercegovine, sa prijedlogom da Apelacioni odjel Suda BiH uvaži žalbu i Odluku o prestanku mandata ukine”, navodi se u rješenju.
Dodik je u žalbi naveo kako Centralna izborna komisija BiH prilikom donošenja odluke nije raspravljala suštinsko pitanje ustavnosti i zakonitosti.
U obrazloženju svoje odluke Vijeće apelacionog odjeljenja BiH navodi da vijeće nije posebno cijenilo žalbeni razlog koji se odnosi na povredu Ustava Republike Srpske, jer Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije nadležna za ocjenu ustavnosti zakona, i iste u svom radu primjenjuje isključivo odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao lex specialis.
“Neosnovano se žalbom ukazuje da je član CIK BiH Vanja Bjelica-Pudar bila dužna da se izuzme iz odlučivanja u konkretnom slučaju, iz razloga što je bila u sukobu interesa, zbog vođenja parničnog postupka u sporu sa žaliocem”, navodi se.
Obrazloženje suda je da je Zakonom o upravnom postupku BiH propisano da će se službeno lice izuzeti od rada u predmetu ako je sa strankom u privatnom ili drugom poslovnom odnosu, što ovdje nije slučaj.
“Osim toga, okolnost da je između stranaka vođen parnični postupak ne predstavlja razlog za izuzeće u smislu navedene odredbe, jer je imao mogućnost da na sjednici CIK-u BiH i traži izuzeće navedenog člana komisije, što je propustio učiniti”, navodi se u rješenju koji potpisuje predsjednica Vijeća sudija Zvjezdana Antonović.
Da je došlo do povrede psotupka na način na koji ukazuje žalitelj, pojašnjava sud, nije mogla predstavljati povredu koja bi uticala na zakonitost pobijane odluke.
“Naime, odredbom člana 16 stav (2) Izbornog zakona BiH propisano je da Centralna izborna komisija BiH donosi odluke dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova. Iz odgovora na žalbu proizlazi da je pobijana odluka donesena jednoglasno, a da su u donošenju odluke učestvovali svih sedam članova Centralne izborne komisije, iz čega proizlazi da izuzimanje navedenog člana Komisije ne bi uticalo na drugačiju odluku Centralne izborne komisije BiH”, navodi se.
Na kraju, vijeće je ocijenilo da je pobijana Odluka Centralne izborne komisije BiH pravilna i zakonita, a žalba neosnovana.