Plate i prevoz kasne u zdravstvenim ustanovama
Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS, potvrdio je za portal BUKA da situacija izaziva veliki strah među radnicima da plate neće biti isplaćene na vrijeme, a čak i kad budu isplaćene, kašnjenja će se nastaviti. „Zakazali smo sastanak sa Strukovnim sindikatom doktora medicine RS i novoosnovanim sindikatom nemedicinskog kadra RS za narednu sedmicu, gdje ćemo dogovoriti korake koje ćemo poduzeti,“ izjavio je Šerbedžija, naglašavajući da je situacija alarmantna.
I iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske potvrđeno je da se radnici suočavaju sa višemjesečnim kašnjenjem plata, uključujući platu za juni koja još uvijek nije isplaćena. Ovo posebno pogađa zaposlenike u domovima zdravlja na jugu RS i bolnicama u Doboju, Trebinju, Foči i Bijeljini.
“Pored kašnjenja plata, ozbiljan problem predstavlja i nedostatak u uplati poreza i doprinosa, što ugrožava socijalna i zdravstvena prava radnika, uključujući njihov penzioni status. Dugotrajno kašnjenje u uplati ovih obaveza može imati ozbiljne posledice na zdravstveno osiguranje i životnu sigurnost radnika. Finansijski problemi su pogoršani hroničnim zaduživanjem Fonda zdravstvenog osiguranja, što dodatno destabilizuje sektor. Nedostatak adekvatne komunikacije između lokalnih vlasti i resornog ministarstva otežava donošenje efikasnih mjera za rešavanje trenutnih problema”, kaže za BUKU Aleksandar Dragušić, zamjenik predsjednika Samostalnog sindikata.
Problemi u sektoru šumarstva
U najmanje 12 od ukupno 36 gazdinstava Šuma Republike Srpske radnicima kasne plate. Izvor iz Šumskog gazdinstva Vrbanja otkriva da su radnici već četiri mjeseca bez plate, dok u ŠG Kneževu kasne tri plate. Radnici ŠG Banjaluka tek su primili majsku platu. Vlado Pavlović, predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira, napominje da su poslodavci od 1. januara 2022. godine obavezni izdavati platne listiće na kraju mjeseca, čak i kada ne isplaćuju plate. „Radnici mogu pokrenuti sudski postupak u slučaju neisplate, a sud prisilno naplaćuje plate od javnog preduzeća,“ dodaje Pavlović.
Problemi u Razvojnoj agenciji i MUP-u
Saznajemo da u Razvojnoj agenciji Republike Srpske kasne čak četiri plate, a radnici ne mogu koristiti zdravstvenu zaštitu. Pripadnicima MUP-a kasne naknade za prevoz.
Problemi u obrazovnom sektoru
Oko 19.000 nastavnika i drugih radnika zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj ne može koristiti zdravstvenu zaštitu jer im nisu uplaćeni doprinosi, ali ni naknade za prevoz. Sindikat obrazovanja RS, na čelu s Draganom Gnjatićem, apeluje na hitno rješavanje ovog problema. Iz sindikata obrazovanja su za medije rekli da su kontaktirali Ministarstvo prosvjete, a zvaće i ministarku lično jer je situacija alarmantna i mora se riješiti što prije.
Predsjednik RS o isplati penzija
I sam predsjednik RS, Milorad Dodik, je juče govorio o teškoćama pri isplati penzija. “Isplaćivanje penzija će biti nastavljeno neometano. Republika Srpska i njena izabrana vlast će osigurati da se to tako i ostvari. Nesumnjivo je da postoji organizirani formalno-neformalni pritisak na financijski sektor RS-a. Cilj je stabilnost RS-a, koju žele da ugroze,” navodi Dodik.
Plan Zorana Pavlovića za finansijsku stabilnost
Ekonomista Zoran Pavlović komentarisao je izazove s kojima će se Republika Srpska suočiti, nakon vraćanja rate kredita od 300 miliona KM, što je obustavilo isplatu milionskih sredstava za kapitalne investicije iz prošle godine poljoprivrednicima.
Smatra da je jedini izlaz iz trenutne finansijske situacije Republike Srpske prodaja obveznica na međunarodnim berzama. On predlaže da RS izda obveznice uz prateći prospekt koji bi garantovao investitorima pravovremeno vraćanje novca, isplatu kamate i pružio kolateral. Kao primjer navodi Bečku berzu, gdje su vlasnici obveznica imali pravo potraživati imovinu bilo koje kompanije u kojoj Vlada RS ima većinsko vlasništvo, u slučaju neizmirenja obaveza. Pavlović predlaže postepeno otplaćivanje dugova svake godine, zajedno s kamatama, kako bi se izbjeglo nagomilavanje velikih iznosa koji se moraju isplatiti odjednom.
Utjecaj na budžetska davanja
Ako se novac ne osigura, Pavlović smatra da je kašnjenje plata i drugih budžetskih davanja neizbježno. Ekonomista Igor Gavran upozorava da će otplata dugova vjerojatno dovesti do smanjenja ili odgađanja drugih budžetskih rashoda, što bi moglo nanijeti štetu korisnicima budžeta, privredi i građanima ovisnim o tim sredstvima. Gavran kritikuje prethodna zaduženja kao neodgovorna, jer sredstva nisu bila utrošena na produktivne svrhe koje bi olakšale vraćanje dugova.
Uloga MMF-a i međunarodne pomoći
Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je potvrdio da Republici Srpskoj hitno treba novac. Šefica MMF-a za BiH, Alina Ijancu, izjavila je da MMF primjećuje planove RS-a za značajno zaduživanje u inostranstvu, ali naglašava da ti planovi nisu u potpunosti jasni. Ijancu također ističe da su potrebe za finansiranjem RS-a izrazitije, posebno zbog deficita i dospijeća prethodnih kreditnih obaveza. Podsjetimo, RS je 2020. godine odbila aranžman sa MMF-om zbog zahtjeva koji su se smatrali prenosom nadležnosti na nivo Bosne i Hercegovine. Pored MMF-a, RS traži pomoć i u Kini, Mađarskoj, te Rusiji, iako ni jedan kredit iz Rusije nije realizovan. Nedostatak novca u budžetu Republike Srpske postaje sve izraženiji, a 2026. godine dospijevaju obveznice s Londonske berze, što dodatno povećava pritisak na finansijsku stabilnost entiteta.