Mještani
naselja Borik pokrenuli su inicijativu za rješavanje problema saobraćajnice u
ulici Bulevar vojvode Petra Bojovića na kojoj su se unazad nekoliko godina
dešavale mnogobrojne saobraćajne nesreće. Na tom mjestu početkom ove godine
poginuo je konzul Slovenije, a mještani tvrde da su saobraćne nesreće na ovom
mjestu svakodnevne. Oni traže da se na ovom mjestu postavi radar ili da se na
neki drugi način obezbijedi pješačka i biciklistička staza. Mještani su se
obratili za pomoć na više adresa, ali još uvijek se ne vidi rješenje ovog
problema.
Mještani
kažu da pokušavaju spriječiti da se desi teža nesreća sa smrtnih ishodom
Saša Tešić, stanar u ulici Bulevar
vojvode Petra Bojovića, kaže da se ovaj dio banjalučkog naselja Borik nalazi između Rebrovačkog
mosta i kampusa Univerziteta. Naselje se sada intenzivno izgrađuje i naseljava
i sada predstavlja jedno novo gusto naseljeno područje sa velikim brojem male
djece.
“S obzirom
da se ovo naselje nalazi pored prometne saobraćajnice magistralnog puta M4
stanovnici ovog naselja su stalno izloženi opasnosti zbog brze i neprimjerene
vožnje koja se odvija ovim dijelom puta. Veoma zabrinjavajući podatak
predstavlja sama činjenica da se u prethodnih godinu – dvije godine na ovom
dijelu puta dogodilo više od 10 saobraćajnih nezgoda, od kojih je nažalost u
jednoj od njih život izgubio pješak koji se kretao trotoarom. Ova činjenica je
zabrinjavajuća za sve stanovnike ovog naselja, ali očigledno nije
zabrinjavajuća za sve nadležne institucije, koje odgovornost pokušavaju
prebaciti sa jedne institucije na drugu i tako u nedogled. Mnogobrojni dopisi i
apeli građana koji su usmjereni na adrese odgovarajućih institucija su ostali
bez odgovora ili konkretnog rješenja”, rekao je za BUKU Tešić.
Dodaje da su
nedostatak znakova za ograničenje brzine, prljav i mastan kolovoz, neizgrađena
putna infrastruktura prema regulacionom planu, nedostatak obilježenih pješačkih
prelaza na dijelovima gdje kolovoz presijeca trotoar su samo neki od lako
uočljivih problema koji izazivaju saobraćajne nezgode na ovom dijelu puta.
“Međutim,
rješenje nije teško pronaći za problem stalnih saobraćajnih nezgoda u ovom
dijelu naselja, ukoliko postoji volja kod nadležnih institucija da se ovaj
problem riješi. Ograničenje brzine na 40 km/h kao u svim drugim gusto
naseljenim područjima, postavljanje
znaka za ograničenje brzine i postavljanje stacionarnog radara koji će stalno
mjeriti brzinu kretanja vozila na ovom dijelu puta, te registrovati učinjene
prekršaje prekoračenja brzine je najbrže i adekvatno rješenje koje bi definitvno
spriječilo saobraćajne nezgode na pomenutoj lokaciji i omogućilo siguran
izlazak u šetnju, odlazak do marketa i pekare, odlazak na posao i najbitnije,
omogućilo bi siguran odlazak djece u škole i vrtiće”, poručuje Tešić.
On apeluje
na nadležne ustanove da konačno shvate ozbiljnost ovog problema i krenu u
realizaciju poboljšanja bezbjednosti, kako stanovnika ovog naselja tako i svih
drugih prolaznika.
“Odlazak u
šetnju, školu, market ili na posao ne treba da bude Ruski rulet. Nove žrtve nam
nisu potrebne. Imajte sluha za ovo i krenite u realizaciju otklanjanja ovog
problema“, rekao je Tešić.
Svjetlana Ramić, stanarka Bulevara
vojvode Petra Bojovića, kaže da kad god šeta sa svojim dvogodišnjim sinom, boji se da će ih
neko auto “pokupiti”.
“Vozači se
ne pridržavaju propisane brzine, a nažalost svjesni smo da klizav kolovoz i
nepravilna vožnja mogu biti pogubni ne samo za vozače, već i za nas pješake i
bicikliste. Razočaravajuće je da grad mjesecima negira naše probleme. Da li je
potrebno da neko ponovo umre da bi neko reagovao adekvatno”, poručuje Ramić
Svjetlana.
Mještanka
ovog naselja, Tanja Mandić Đokić, kaže da je pitanje sigurnosti i
pristupačnosti za pješake, a posebno za osobe sa invaliditetom u dijelu grada
od univerzitetskog Kampusa do kružnog toga iza Rebrovačkog mosta, potpuno
neprihvatljivo.
“Obje kose
ravni za korisnike invalidskih kolica kod servisa Vidović su neadekvatno
napravljene, nisu ravne sa kolovozom i zbog toga donose veliku opasnost sa
osoba koja ih koristi ispadne direktno na kolovoz, zbog čega su opasne i
neupotrebljive. Sam trotar do mosta je u rupama i nije bezbjeden zbog čestog
izlijetanja vozila sa kolovoza. Podsjetila bih na dva smrtna slučaja na tom
potezu u zadnje dvije godine. Trotoar na Rebrovačkom mostu ima tolike rupe na sredini
da je potpuno neprohodan za osobe koje koriste kolica, štap ili su slabovide.
Pri pokušaju prelaska rizik je od direktnog pada na kolovoz mosta”, rekla je za
BUKU Tanja Mandić Đokić.
Ona dodaje
da je prelaz na kružnom toku takođe komprovitovan, posebno kosa ravan na strani
kod Marka Pola gdje smo svjedočili da se i dječija i invalidska kolica zaglave
pri pokušaju prelaska na pješačkom prelazu, što automobili ne u dolasku ne vide
i puka je sreća da još tu niko nije stradao.
“Ukratko,
ako živite u naselju koje je niklo na potezu od Kampusa do Rebrovca, a pri tom
koristite invalidksa kolica ili neko drugo pomagalo za kretanje ili ne vidite,
nemate šansu da se krećete ni unutar naselja ni prema gradu/drugim naseljima, a
da pritom ozbiljno ne ugrožavate i sebe i druge osobe u saobraćaju” , kaže naša
sagovornica.
Iz Gradske uprave Banjaluka kažu da je
spomenuta saobraćajnica dio magistralnog puta koji prolazi kroz Grad, pa su nas
uputili da se za odgovore obratimo nadležnom JP „Putevi Republike Srpske“ koje skladu
sa Zakonom o javnim putevima vrši upraljanje, građenje, održavanje i zaštitu
mreže magistralnih i regionalnih puteva, te ima obavezu praćenja i vršenja
analiza stanja bezbjednosti saobraćaja, te preduzimanja potrebnih mjera i
aktivnosti na unapređenju bezbjednosti saobraćaja.
“Odjeljenje za saobraćaj i puteve Grada
podržava inicijativu za postavljanjem stacionarnog radarskog sistema na
predmetnoj saobraćajnici, jer bi se na taj način bio riješen problem
nesavjesnih vozača koji ne poštuju saobraćajne propise, voze neprilagođenom
brzinom i ugrožavaju ostale učesnike u saobraćaju”, rekli su za BUKU iz Gradske
uprave.
Natalija Kostrešević, saradnica za
odnose s javnošću Puteva RS, rekla je da je u skladu sa Zakonom o javnim putevima
izgradnja i održavanje saobraćajnih površina namijenjenih kretanju pješaka i
biciklista u nadležnosti jedinice lokalne samouprave.
“Upravljač
puta, u navedenom slučaju, dužan je da održava saobraćajnicu od ivice do ivice
kolovoza, ali ne održava biciklističke i pješačke staze izvan kolovoza, zbog
čega je neophodno da se obrate jedinici lokalne samouprave jer je, kako je
izgradnja i održavanje u njihovoj nadležnosti. Kada je riječ o stacionarnim
sistemima za automatsku kontrolu saobraćajnih prekršaja, neophodno je da se
obrate Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, s obzirom da je
postavljanje istih u njihovoj nadležnosti”, rekli su za BUKU iz Puteva RS.
Ostaje da
vidimo da li će apel mještana da se zaštiti njihova bezbjednost završiti samo
kao loptica prebacivanja odgovornosti između nadležnih institucija ili će se
naći neko rješenje za ovaj problem.