Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske u razgovoru za BUKU upozorava da BiH potpuno nespremna dočekuje uvođenje evropskog sistema oporezivanja emisija ugljen-dioksida- CBAM, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po izvoz, cijene električne energije i ukupnu konkurentnost privrede.
Obavezi plaćanja CBAM naknade 0d1. januara 2026. podliježu cement, željezo i čelik, aluminijum, gnojiva, električna energija i vodonik, dok se obuhvat svih proizvoda očekuje od 2027. godine.
Škrebić ističe da su o ovom problemu u više navrata razgovarali sa nadležnim institucijama, uključujući ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića i direktora Elektroprivrede RS Luku Petrovića, ali bez konkretnih odgovora i rješenja.
„Upozoravali smo da oporezivanje CO₂ može predstavljati ogroman problem za našu privredu, ali mi i dalje nemamo usvojenu neophphodnu zakonsku regulativu”, jasan je Škrebić.
Ključni problem je činjenica da Bosna i Hercegovina nema uspostavljen sopstveni sistem oporezivanja emisija, niti zakonodavni okvir usklađen sa EU regulativom, a RS kasni s usvajanjem mape puta.
Najveći udar, upozorava naš sagovornik, tek slijedi.
„Pravi problem nastaje od 2027. godine, kada dođe do šire primjene CO₂ taksi na sve izvoznike. Ako se tome dodaju već visoke cijene električne energije, rizik je da struja u BiH postane jedna od najskupljih u Evropi“, kaže Škrebić.
Prema njegovim riječima, cijena električne energije na evropskim berzama trenutno se kreće između 95 i 122 eura po megavat-satu, sa prosjekom od oko 100 do 110 eura. U tim cijenama već je uračunata CO₂ taksa, koja iznosi oko 55 do 60 eura po megavat-satu, dok u BiH ona još nije uključena.
„To znači da ćemo u budućnosti imati realan rizik da naše cijene budu više upravo za iznos CO₂ takse. Time gubimo konkurentsku prednost, a izvoznici postaju nekonkurentni“, naglašava Škrebić.
Nas pitanje kakav je godina pred nama Škrebić je jasan -rast troškova energenata, uz paralelna povećanja minimalnih plata, neminovno vodi ka dodatnom rastu inflacije.
„Svako povećanje cijena električne energije, goriva i ostalih energenata nosi sa sobom snažan inflatorni efekat, često i veći od samog rasta troškova. To nije problem samo kod nas, ali kod nas se dešava bez ikakvog usklađivanja sa makroekonomskim parametrima“, ističe on.
Škrebić podsjeća da Unija poslodavaca godinama zagovara da rast troškova mora biti usklađen sa rastom BDP-a, produktivnosti i potrošačkih cijena, kako bi se izbjegli snažni inflatorni udari.
„Danas imamo inflaciju od oko 4,4 odsto, dok je u većini evropskih zemalja ona između 2 i 3 odsto. Tamo takva inflacija podstiče razvoj i rast produktivnosti, a kod nas dovodi do gubitka konkurentnosti“, kaže on.
Posebno zabrinjavaju podaci o padu prerađivačke industrije, koja predstavlja osnovu stvaranja nove vrijednosti.
„Već treću godinu zaredom bilježimo pad industrijske aktivnosti između 4 i 7 odsto, a ulazimo i u četvrtu godinu tog trenda. To su zaista zastrašujući podaci“, upozorava Škrebić.
Govoreći o komunikaciji sa nadležnim institucijama, on ističe da odgovori uglavnom izostaju.
„Na mnoga pitanja nismo dobili konkretne odgovore, pa čak ni od ministra. Ovaj problem neće nestati sam od sebe. Ako se s njim ne suočimo sada, dočekaće nas mnogo kasnije, sa daleko težim posljedicama“, poručuje.
Dodatni izazov predstavlja i stanje na glavnim izvoznim tržištima. BiH je, kako kaže Škrebić, snažno oslonjena na zapadnoevropska tržišta, prije svega Njemačku, gdje se prema analizama relevantnih instituta očekuje usporavanje privredne aktivnosti već tokom 2025. i 2026. godine.
„Čak i ako popravimo unutrašnje stanje, biće veoma teško osloniti se na tržišta koja su tradicionalno bila naša izvozna baza. Istovremeno, azijske zemlje, posebno Kina, rapidno podižu tehnološki nivo i više ne nude samo jeftine, već i kvalitetne proizvode“, zaključuje Škrebić.
On naglašava da Unija poslodavaca ove probleme kontinuirano artikuliše kroz Ekonomsko-socijalni savjet i direktne razgovore sa donosiocima odluka, ali upozorava da se sa reformama ozbiljno kasni.
„Sve ovo je trebalo početi pripremati mnogo ranije. Nažalost, ušli smo u još jedan proces nespremni, a cijenu toga će platiti privreda i građani“, zaključio je predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.