Naprimjer, u svom otvorenom pismu povodom priče o prijedlogu za
usvajanje spornog Kodeksa, studentica-prorektorica UNSA i članica
Komisije za izradu prijedloga Kodeksa Rijana Jusufbegović kazala je:
“Mnogi svjetski univerziteti poput Princetona i Bostona imaju kodeks.”
Međutim, na naše upite upućene svjetski poznatim univerzitetima dobili smo vrlo jasne odgovore.
“Princeton nema kodeks oblačenja za studente”, odgovorili su nam iz Univerziteta u Princetonu.
Sličan odgovor dobili smo i iz Univerziteta u Berkeleyju.
“Nismo upoznati sa bilo kakvim kodeksima oblačenja”, kazali su nam iz Berkeleya.
Iz najbolje kanadske državne visokoškolske institucije, Univerziteta u
Torontu, također su nam rekli kako nemaju kodeks oblačenja.
Kodeks za profesore
Kada je riječ o Univerzitetu u Bostonu, ova ustanova ima strog Kodeks
oblačenja za profesore od kojih se zahtijeva da dolaze prikladno
odjeveni na predavanja, ali ne i kodeks za studente.
“Profesori moraju biti upoznati s utiscima koje ostavljaju na djecu.
Noseći čistu i prikladnu odjeću pokazuju poštovanje prema djeci i poslu.
Profesori koji nose neprikladnu odjeću će biti poslani kući i neće im
biti plaćena dnevnica”, stav je Univerziteta u Bostonu.
S druge strane, postoje i univerziteti na svijetu koji imaju kodekse
oblačenja i podržavaju njihovo uvođenje. Takvi su Benedict College,
Cairn University, La Sierra University, Patten University i brojni drugi
univerziteti te gotovo sve američke akademije.
Iz Univerziteta u Hamptonu ističu kako se Kodeks oblačenja zasniva na
teoriji kako učenje prihvatanja društveno prihvatljivih manira i odabira
prikladne odjeće za određene prilike predstavljaju ključne faktore u
ukupnom obrazovnom procesu.
“Razumijevanje ovakvog ponašanja ne samo da poboljšava kvalitet života,
već i doprinosi optimalnom moralu te ukrašavanju ukupne slike kampusa.
Kodeks oblačenja također igra glavnu ulogu u podizanju osjećaja
integriteta te uvažavanja vrijednosti i etike”, navode iz Univerziteta u
Hamptonu u svom Kodeksu oblačenja.
Kao primjere neprikladnog odijevanja ili izgleda navode nošenje šorceva,
kapa, kapuljača, svih vrsta farmerki, providne odjeće, sportskih majica
te odjeće s uvredljivim i neprijatnim porukama ili fotografijama.
U kodeksima oblačenja poznatih svjetskih univerziteta uglavnom nema
ograničenja u vezi s tetovažama, bradom, pirsinzima ili napadnom
šminkom. Kako smo istražili, kanadski Univerzitet u Saskatchewanu nalaže
jedino studentima medicine da prekriju svoje tetovaže kada rade praksu.
Muškarci u suknjama, žene u odijelima
Mnogi univerziteti često mijenjaju svoje kodekse kako bi ih prilagodili današnjici.
Naprimjer, Univerzitet u Oxfordu prije nekoliko godina prilagodio je
svoj Kodeks oblačenja transrodnim osobama. Tako su muškarci dobili
dozvolu da dolaze na predavanja u suknjama i štucnama, a žene su dobile
mogućnost nošenja odijela i leptir mašni.
Pored američkih univerziteta, nekoliko visokoškolskih ustanova u Africi
krajem prošle godine uveli su kodekse oblačenja, što je naišlo na osude i
kritike studenata koji su govorili kako se time narušava njihovo pravo
na slobodu.
Međutim, afrički profesori kažu kako je tanka nit između oblačenja i
ponašanja studenta, odnosno da način odijevanja mnogo utječe na
ponašanje studenata.
“Afričke vrijednosti izgrađene su na moralnom naslijeđu, tako da
studenti trebaju prihvatiti kodeks oblačenja koji odaje njihove
akademske performanse. Stavovi i vrijednosti učenika sačinjavaju ne samo
značajna integralna dimenzija njihovog obrazovanja, već i njihova
disciplina”, kazala je za University World News Chika Josephine Ifedili,
profesorica Univerziteta u Beninu, Nigerija.
Studenti goli na predavanju
Univerzitet u Kaposvaru, Mađarska, dospio je u žižu javnosti 2013.
godine kada su njegovi studenti u znak protesta zbog uvođenja Kodeksa
odijevanja na predavanja došli potpuno goli. Rektor mađarskog
Univerziteta tada je zabranio nošenje japanki, mini suknji, sandala,
teške šminke, šorceva…
Podsjećamo, usvajanje Kodeksa odijevanja i ponašanja na UNSA propisan je
Zakonom o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo. Mišljenja profesora i
studenata o njegovom usvajanju su dosta podijeljena. Sudeći prema
reakcijama mnogih koje su odjeknule u bh. javnosti, najbolji balans je
usvajanje kodeksa koji će biti napisan u drugačijoj formi.
Dokument spornog kodeksa još je u formi nacrta i bit će korigovan shodno rezultatima javne rasprave.