Dok Centralna izborna komisija BiH, doduše sporo i sa brojnim problemima sa nabavkama, tenderima i žalbama, sprovodi pripreme za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar, u političkom prostoru Republike Srpske uporno kruži rečenica – „ako ih bude“. Taj dodatak, koji se u javnosti sve češće ponavlja, otvorio je sumnje u samo održavanje izbora.
Na drugu stranu, vlast u Republici Srpskoj dosta polaže računa na utorak 4. novembra, kada će UStavni sud BiH odlučivati o meritumu po apelaciji koju je podnio Milorad Dodik protiv presude Suda Bosne i Hercegovine. Odluka Ustavnog suda BiH po ovoj apelaciji biće konačna i nosiće dalekosežne posljedice. Ako Sud odbije Dodikovu apelaciju, presuda Suda BiH – zajedno sa zabranom obavljanja funkcije – ostaće na snazi. Ukoliko, pak, apelacija bude prihvaćena, to bi moglo dovesti do ukidanja presude Suda BiH i vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje. Posljedično i povratak Milorada Dodika na funkciju Predsjednika RS.
Paradoksalno Dodik, koji Ustavni sud BiH naziva krnjim, antisrpskim i slično, uzda se u taj isti Ustavni sud po pitanju svoje političke abolicije.
Sagovornici BUKE saglasni su u jednom: iza priče da možda neće biti izbora stoje politički interesi i pokušaji da se pacifikuje javnost, umanji izlaznost i zadrži postojeći poredak.
Potpredsjednik RS Ćamil Duraković jasno poručuje da nema dileme da će izbori biti održani.
“Slijede nam predsjednički izbori, prijevremeni za predsjednika Republike Srpske, mada se u javnosti pojavljuje ta rječica ‘ako budu održani’. Hoće li biti održani? Biće oni održani. Vidite da je i gospođa Cvijanović pozvala posmatrače, američke ako mogu biti. To govori da će biti održani. Kada budu održani, biće obesmišljen referendum najavljivani i to će biti tako. Imamo kandidate, imamo aktivnosti Centralne izborne komisije koje ona provodi. Ja ne vidim nikakav razlog da oni neće biti održani.” rekao je Duraković za BUKU.
Duraković time odbacuje sve spekulacije i naglašava da se proces već faktički odvija, a da će sam čin izbora označiti kraj pokušaja političkih manipulacija kroz ideju o referendumu.
Delegat SDS-a u Domu naroda BiH Želimir Nešković otkriva, međutim, drugu stranu te iste rečenice – njen politički smisao.
“Vi ste imali priliku da čujete od stranačkih prvaka SNSD-a da su najprije govorili da izbora neće biti, pa onda da će biti, pa možda jedan kandidat za cijelu Republiku Srpsku. Šta je u stvari tu cilj? Tu je cilj režima da umiri ljude, da pred kampanju i kampanju učine letargičnom, da bi sveli broj izašlih ljudi na izbore ispod 50%, što odgovara SNSD-u i njihovim partnerima. Na taj način izvuku svoju mašineriju iz javnog sektora, neke kupe novcem i obezbijede podršku svom kandidatu.” kaže Nešković za BUKU.
Nešković time direktno upire prst u taktiku vlasti: stvaranje konfuzije oko održavanja izbora kako bi se demotivisali birači, dok bi istovremeno stranačka mašinerija u kontrolisanim uslovima osigurala rezultat.
Bivši predsjednik Narodne skupštine RS i sada potpredsjednik pokreta Sigurna Srpska, Igor Radojičić, u svojoj izjavi ide još dalje: on cijelu situaciju vidi kao dio šireg političkog paketa – dogovora vlasti s međunarodnim faktorima – u kojem su i izbori postali predmet kalkulacija.
“Nema nikakve logike da gospođu Anu Trišić Babić izvade niotkuda za mjesec dana, to nema logike da bude na mjesec, dva dana. Ima logike da bude do redovnih izbora. Tako da meni miriše na nešto čudno kada je riječ o pripremi prijevremenih izbora. Moguće su tu bizarne stvari – da nema ko da štampa listiće, da se niko ne javi na tender i onda ‘nema izbora’. Ili da se pojavi odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji. Sve to bi se moglo upakovati u tehničke razloge, a u stvari se radi o dijelu političkog dogovora.” ističe Radojičić
Radojičić naglašava da u aktuelnoj političkoj zbrci “sve djeluje kao dio šireg paketa koji je dogovoren s Amerikancima”, u kojem se vlast trudi da kupuje vrijeme i stabilnost, a ne da zaista ide na politički test pred građanima.
Politička analitičarka Tanja Topić upozorila je da ne treba isključiti mogućnost da se prijevremeni izbori u Republici Srpskoj uopšte ne održe:
“ Da, i to isto nije za isključiti jer ja imam vrlo malo povjerenja u Centralnu izbornu komisiju. Znamo da tamo postoji također mnogo obstrukcija. Oni se izvlače na tehničke razloge, na stisku s vremenom, na različite udare. Tako da je to nešto sa čim računa jednostavno ova struktura vlasti iz Republike Srpske. U tom slučaju da ne dođe, bitno je prolongirati neodržavanje prijevremenih izbora do iduće godine. Jer ne možete imati u izbornoj godini prijevremene izbore. I to je ono što je možda Milorad Dodik nastojao da razvuče i da ostane u predsjedničkoj fotelji do januara sljedeće godine. Da, i to sam vrlo jasno rekla, iz prostog razloga što eto tehnički uslovi uvijek su ti koji su dominantniji, a pitanje koja politička odluka i koja politička igra, koja politička kalkulacija stoji iza toga.” ističe Topić.
Sve učestalije ponavljanje fraze „ako ih bude“ u javnom prostoru, uz kontradiktorne poruke iz vrha vlasti, jasno pokazuje da se tema prijevremenih izbora koristi kao instrument političke manipulacije i kontrole javnog raspoloženja. Dok jedni tvrde da se izbori sigurno održavaju, drugi u njima vide mehanizam za održavanje statusa quo i produžavanje političkog vakuuma.
U tom zamršenom spletu interesa, tehničkih izgovora, ustavnih odluka i međunarodnih kalkulacija, građani Republike Srpske postaju taoci neizvjesnosti – umorni od beskrajnih političkih igara i sve svjesniji da svaka nova kriza služi starim ciljevima.
Hoće li se izbori 23. novembra zaista održati, sve manje zavisi od institucija, a sve više od volje onih koji već godinama kroje pravila igre.