U maju ove godine ukupna količina prikupljenog kravijeg mlijeka u
Bosni i Hercegovini bila je za 36,7 posto manja u odnosu na isti mjesec
2021. godine, a u lipnju bila je manja za 11,2 posto, prema podacima
Agencije za statistiku BiH. Podaci pokazuju da je osobito pala
proizvodnja mlijeka za piće čija je proizvodnja zbog niskih otkupnih
cijena sve manje prihvatljiva proizvođačima, dok manji pad bilježi
proizvodnja vrhnja, maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda. U porastu
je, međutim, proizvodnja fermentisanih mliječnih proizvoda (jogurt,
kisela pavlaka, kefir, acidofilno mlijeko…), kojoj su se proizvođači
najviše okrenuli, piše Indikator.
Mljekari upozoravaju da je stanje neizdrživo. Astronomska
poskupljenja goriva, gnojiva i repromaterijala, na koje se nadovezala
suša prepolovili su proizvodnju stočne hrane, pa se farmeri suočavaju s
ogromnim poteškoćama. Neki već zatvaraju svoje tvrtke, dok drugi
smanjuju broj stoke. Rezervoari mljekara nisu više puni kao nekada i
postoji strah da bi moglo doći i do nestašica mlijeka.
–
Ova godina je po mljekare krenula izuzetno loše, poskupljenja koja su
nastupila u svim našim ulaznim parametrima usložila su se sušom koja je
prepolovila prinose za oko 50 %. Također, ogromne su štete i od divljih
svinja i sve se to direktno odražava na našu proizvodnju. Mlijeko je
esencijalna namirnica za život naših građana i nemojmo dozvoliti da u
toj namirnici toliko ovisimo o uvozu, upozorava predsjednik Udruženja
mljekara u Tuzlanskoj županiji Edin Glibanović.
Proizvođači mlijeka su više puta tražili pomoć države kako bi se
stanje u mjlekarstvo popravilo, posebno kako bi se natjerale mljekare da
podignu otkupne cijene mlijeka. Jedan od posljednjih zahtjeva jeste da
država zbog suše proglasi stanje elementarne nepogode. Kriza u
proizvodnji mlijeka nije samo zahvatila farmere u Bosni i Hercegovini,
sa sličnim problemima suočavaju se proizvođači i u drugim zemljama
regije.