Obustava rada kompanije Nova Željezara Zenica predstavljala bi jedan od najozbiljnijih ekonomskih potresa u Bosni i Hercegovini u posljednjim decenijama. Ne radi se samo o gašenju jedne fabrike, već o mogućem kolapsu čitavog industrijskog sistema koji direktno i indirektno zapošljava desetine hiljada ljudi.
U slučaju prekida proizvodnje, bez posla bi odmah ostalo oko 1.900 radnika u samoj Željezari, dok bi dodatno bilo ugroženo više od 10.000 radnih mjesta u povezanim sektorima. Posljedice bi se prelile na desetine hiljada građana kroz pad prihoda domaćinstava, što bi direktno pogodilo potrošnju i ukupnu ekonomsku aktivnost.
Predsjednik Sindikata Nove željezare Zenica Rašid Fetić najavio je proteste u Sarajevu, ističući da radnici očekuju konkretne odgovore nadležnih institucija. Kako je naveo, između 500 i 600 radnika planira doći pred Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kako bi izrazili nezadovoljstvo i zatražili rješenje.
Željezara Zenica ima ogroman značaj za ekonomiju države. Učestvuje sa oko 2,5% u BDP-u, generiše stotine miliona konvertibilnih maraka kroz promet i izvoz, te osigurava desetine miliona KM godišnje kroz poreze i doprinose. Njeno eventualno zatvaranje značilo bi pad industrijske proizvodnje, smanjenje budžetskih prihoda i povećanje socijalnih izdvajanja.
Predstavnik kompanije Ahmed Hamzić upozorio je da je situacija izuzetno ozbiljna, naglašavajući da kompanija već mjesecima posluje s gubicima u nadi da će doći do rješenja. Istakao je i da su zalihe ključne sirovine, koksa, ograničene i da ih ima tek do polovine maja, što dodatno pojačava pritisak na donošenje odluka.
Kako navodi, obustava rada ne bi pogodila samo jednu firmu, već čitav sistem od oko 11.000 radnih mjesta i više od 500 kompanija koje su direktno vezane za poslovanje Željezare. Ukupan finansijski tok tog sistema prelazi milijardu i po konvertibilnih maraka.
Posljedice bi se osjetile u gotovo svim ključnim sektorima. Elektroprivreda BiH izgubila bi jednog od najvećih industrijskih potrošača električne energije, dok bi rudarska preduzeća ostala bez ključnog kupca. Transportni sektor bio bi posebno pogođen, jer Željeznice FBiH i Željeznice RS ostvaruju značajan dio prihoda kroz saradnju sa Željezarom, pri čemu pojedini sistemi zavise i do 60% od ovog teretnog prometa.
Lančane posljedice zahvatile bi i metalnu industriju, logistiku, hemijski sektor i male biznise koji ovise o ovom industrijskom gigantu. Posebno su ugrožena mala i srednja preduzeća – transportne firme, servisi, dobavljači i lokalne usluge – kojima bi gubitak glavnog klijenta mogao značiti i gašenje poslovanja.
Grad Zenica bio bi epicentar ove krize, s padom potrošnje, zatvaranjem manjih biznisa i povećanim socijalnim pritiskom. Efekti bi se vrlo brzo proširili i na ostatak Federacije BiH, ali i Republike Srpske.
Obustava rada Željezare pokrenula bi domino efekat u ekonomiji: proizvodnja bi stala, dobavljači bi ostali bez posla, transport bi se smanjio, energetski sektor izgubio potrošače, a pad prihoda doveo bi do smanjenja potrošnje i daljeg usporavanja ekonomije.
Riječ je o sistemskom ekonomskom udaru čije bi posljedice daleko nadilazile industrijski sektor i direktno uticale na stabilnost tržišta rada, javne finansije i ukupnu ekonomsku sigurnost Bosne i Hercegovine.