Agencija
za vodno područje rijeke Save objavila je da je trenutno vanredno hidrološko
stanje na području gornjeg dijela sliva rijeke Bosne – sliv rijeke Željeznice. Uslijed
visokih vodostaja, došlo je do plavljenja poljoprivrednih površina na desnoj
obali rijeke Bosne, na lokalitetu Rajlovac.
I u
opštini Trnovo je jutros proglašena
vanredna situacija zbog obilnih padavina koje se očekuju u
narednom periodu.
Zabilježili
su pojedinačne incidenti i u općini Hadžići, tačnije u naseljima Pazarić i
Tarčin, gdje je dolazilo do izlijevanja kanalizacija i lokalnih potoka.
Poplavile su uglavnom podrumske prostorije, dok su obilne padavine tokom noći
su ugrozile tri kuće u Fojnici zbog
izlijevanja rijeke Đerope. Dvije porodice su evakuisane na sprat uz pomoć
pripadnika Vatrogasno- spasilačke jedinice Gacko.
Ovakve
vijesti, samo sa drugačijim imenima bh mjesta, čitamo sa svakom dužom i
obilnijom kišom, a počnu se i postavljati pitanja koliko je urađeno na unaprijeđenju
sistema zaštite od poplava.
S debelim
razlogom jer niko ne želi da se ponovi maj 2014. god., a posebno oni koji su na
svojoj koži osjetili šta znači u par sati ostati bez svega što su stvarali u
životu i koji kažu da ih taj strah neće proći dok su živi.
Republika
Srpska, ako je suditi prema, Planu odbrane od poplava u RS za 2022. godinu koji
je Vlada Republike Srpske usvojila krajem prošle godine, trenutno ima 250
kilometara izgrađenih nasipa, a zaštićenim se smatraju područja uz Savu, kao i
urbana područja. RS ipak još uvijek nema
izrađen Plan za upravljanje rizicima od poplava, što bi bio glavni dokument
koji bi trebalo da predviđanje i upravljanje rizicima od izlivanja voda
učini efikasnim.
Početkom
prošle godine počeo je i šestogodišnji projekt „Povećanje ulaganja u smanjenje
rizika od poplava u Bosni i Hercegovini” vrijedan 72 miliona dolara čiji je
implementator Razvojni fond UN-a.
Cilj
je izgradnja hidrotehničkih projekata, obaloutvrda, nasipa, proširenje
hidrometeorološke mreže, sustava za prognoziranje i upozoravanje na poplave te
jačanje kapaciteta institucija za upravljanje vodama, ali sve je to još u
početnoj fazi.
Inače
prema izvještaju koju je izradio EU Program za oporavak od poplavan nakon maja
2014. godine, na prostoru Bosne i Hercegovine 28 opšina je izloženo najvećem
riziku od poplava i klizišta, a 260 hiljada ljudi živi u područjima koja su
izložena veoma visokom riziku od poplava, dok 284 hiljade ljudi živi u
područjima koja su izložena veoma visokom riziku od klizišta.
„Ovo nikada prije nije bilo“
I dok
se često upravo poplave iz maja 2014. godine karakterišu kao nezapamćene,
najveće i “nikad viđene”, to nije posve
tačno, jer je područje BiH odvajkada podložno poplavama, o čemu svjedoče i
podaci objedinjeni u knjizi, tačnije zborniku radova, “Poplava, zemljotres,
smog”. Kako je navedeno, od početka
hidroloških mjerenja u Bosni i Hercegovini, 80-ih godina XIX vijeka, pa do
1976. godine, do kada su u knjizi obrađene velike poplave, ovakve pojave
zabilježene su u više navrata.
Prva
velika poplava registrovana je u novembru 1896. godine. Tada su zabilježeni
i nikada kasnije dostignuti maksimalni vodostaji na rijeci Drini.
U julu
1915. godine zabilježeni su (a nisu do 1941. godine dostignuti) maksimalni
vodostaji na nekim mjernim mjestima na rijeci Bosni i njenim pritokama
(Željeznica, Fojnica i Krivaja) i tada su velike štete pretrpjeli Visoko,
Olovo, Zavidovići, Maglaj i Doboj
Prva
poplava u međuratnom periodu koja se posebno izdvaja, kako po broju mjernih
mjesta na kojima su postignuti maksimalni vodostaji, tako i po veličini
zahvaćenog prostora i štetama koje su poplave ostavile iza sebe jeste poplava
iz novembra 1925. godine. U tom periodu, zbog velikih padavina, većina
bosanskohercegovačkih rijeka je nadošla i na nekoliko desetina vodomjernih
stanica zabilježeni su do tada maksimalni vodostaji. Na čak 29 vodomjernih
stanica rekordi postavljeni u novembru 1925. godine nisu dostignuti ni
premašeni do početka Drugog svjetskog rata, a na mnogim mjestima nisu premašeni
ni do danas.
Sljedeća
velika poplava zadesila je BiH u aprilu 1932. godine, kada je posebno teško
bilo pogođeno područje uz rijeku Savu.
Dvije
godine u novembra 1934. godine,
uslijedila je još jedna velika poplava. Ovaj put na rijeci Neretvi i
nekim njenim pritokama zabilježeni su istorijski maksimumi. Slične su poplave
ovo područje pogodile i tokom 1937. i 1940. godine, a velike štete u isto
vrijeme pretrpjeli su i drugi krajevi u Bosni i Hercegovini, posebno uz rijeku
Savu. Velike poplave zadesile su Doboj i ostala opšinska središta Dobojskog
sreza u noći između 12. i 13. maja 1965. i prouzrokovale veliku materijalnu
štetu, a zbog dobro organizirane službe spašavanja ljudskih žrtava nije bilo.
Osim grada Doboja, u ovoj poplavi velike štete pretrpjele su sljedeće opšine u
Dobojskom srezu: Modriča, Teslić, Odžak, Maglaj, Bosanski Šamac i Zavidovići.
Deset
godina kasnije 1975., dogodile su se, između ostalih, poplave u Tuzli, koje su
odnijele dva, a u Tešnju 1976. devet ljudskih života.
Zaključak
je jasan, ljudi ovdje oduvijek žive sa polavama i poplave su bile i ostale
istinski rizik. Međutim, svi ti rizici ne moraju nužno dovesti do katastrofa, ukoliko se poduzmu
konkretne mjere.
Nažalost,
nadležne sužbe i vlasti nikako da nauče lekciju.
Opravdanje
je uvijek nedostatak novca, pa radije djeluju kratkoročno nego dugoročno – kada
dođe do poplava, iz fondova se izdvoje određena sredstva i daju obećanja.
A dok
se na ovom polju nešto ozbiljno ne promijeni, svaki strah
stanovništva je opravdan.