Nekoliko sati pred sjednicu Narodne skupštine RS objavljeni su materijali sa predloženim zakonima koji se razmatraju po hitnom postupku. Prijedlogom Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske osniva se Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske i uređuje njegov rad, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje i premještaj sudija i javnih tužilaca, privremeno upućivanje sudija i javnih tužilaca, ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, disciplinska odgovornost sudija i javnih tužilaca, privremeno udaljenje sudija i javnih tužilaca od vršenja dužnosti, nespojivost dužnosti sudija i javnih tužilaca sa drugim funkcijama, prestanak mandata sudija i javnih tužilaca i druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske.
U obrazloženju ovog Zakona ističe se da je Narodna skupštine Republike Srpske zadužila Vladu Republike Srpske da pripremi i uputi u Narodnu skupštinu zakone kojima će zabraniti djelovanje organa koji nisu definisani Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske, a naročito Visokog sudskog tužilačkog savjeta BiH, Suda BiH, Tužilaštva BiH i Državne agencije za istrage i zaštite BiH.
“Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je stvaranje zakonskog osnova kao preduslova za funkcionisanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, a u cilju obezbjeđivanja fukcionisanja i zaštite pravosudnog sistema Republike Srpske, nakon provođenja Zaključka u vezi sa Informacijom o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine – mjere i zadaci u cilju očuvanja Ustava Bosne i Hercegovine“, a kojom je naloženo Vladi Republike Srpske da pripremi i uputi u Narodnu skupštinu zakone kojima će zabraniti djelovanje organa koji nisu definisani Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske, a između ostalog Visokog sudskog tužilačkog savjeta BiH, kao i tačke VIII Odluke kojom je određeno da će Republika Srpska donijeti zakon kojim će ograničiti bilo kakvo djelovanje i postupanje, između ostalog, Visokog sudskog i tužilačkog Savjeta, kao vanustavne agencije na području Republike Srpske”, ističe se.
Dodaje se da je “prije uspostavljanja VSTV-a na nivou BiH, postojao Visoki sudski savjet i Visoki tužilački savjet Republike Srpske. Isti je ukinut članom 85. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske koji je nametnuo Visoki predstavnik za BiH i to Odlukom o donošenju Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske koji je donio Visoki predstavnik za BiH je stupio na snagu 18.06.2002. godine i njime je potpuno oduzeto ovlaštenje Narodnoj skupštini Republike Srpske da bira i razrješava sudije i predsjednike sudova, javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca. Na ovaj način zaokružen je proces nametnutog osnivanja visokog sudskog i tužilačkog savjeta u Republici Srpskoj, u FBiH i na nivou BiH donošenjem Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine”.
Dakle, doneseni su zakoni kojima je suprotno Ustavu BiH formirana jedna nova institucija na nivou BiH.
“Ovim zakonima su potpuno prestali sa radom Visoki sudski savjet i Visoki tužilački savjet u Republici Srpskoj, kao i VSTV u Federaciji BiH, koji su bili regulatorna tijela na nivou entiteta u oblastima funkcionisanja sudova i javnih tužilaštva i do tada obavljali poslove: imenovanja i razrješenja nosilaca pravosudnih funkcija, sprovođenja edukacije, davanja saglasnosti na unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta, pripremu plana budžeta, sprovođenje disciplinskog postupka i dr. Ipak, članom 121a. stav 2. Ustava Republike Srpske predviđeno je postojanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, u kojem je propisano: ‘Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske obezbjeđuje samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, između ostalog, uključuju: imenovanje, sprovođenje disciplinskog postupka i razrješenje sudija, sudija Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvataju i javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta utvrđuju se zakonom.'”, ističe se.
VSTS ima, u skladu sa Zakonom o VSTS BiH, oko 30 nadležnosti (ogroman pravni kapacitet, za koji je upitno da li je dao odgovarajući rezultat). Dakle, ova institucija ima ogromne nadležnosti i gotovo nikakvu odgovornost.
“Imajući u vidu nadležnosti navedenog organa i to u vezi: organizacije, nadležnosti, ovlaštenja, propisivanje uslova i mandata za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje i premještaj sudija i javnih tužilaca, privremeno upućivanje sudija i javnih tužilaca, ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, disciplinska odgovornost sudija i javnih tužilaca, privremeno udaljenje sudija i javnih tužilaca od vršenja dužnosti, nespojivost dužnosti sudija i javnih tužilaca sa drugim funkcijama, prestanak mandata sudija i javnih tužilaca i druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog Savjeta, izvodi se zaključak da je njegovo osnivanje neophodno za funkcionalan pravosudni sistem Republike Srpske, zbog čega se pristupilo izradi ovog zakona”, pojašnjava se.
Sudsku vlast prema Ustavu Republike Srpske vrše sudovi i isti su samostalni i nezavisni u svome radu. Ustavna odredba člana 121a. propisuje da je Visoki sudski i tužilački savjet organ koji između ostalog obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudske i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj. Kako je postojanje gore navedenog organa od opšteg interesa za Republiku Srpsku, postupajući u skladu sa članom 68. stav 1. tačka 1) Ustava Republike Srpske koji propisuje da Republika uređuje organizaciju, nadležnost i rad državnih organa, predlaže se usvajanje Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.