-Nakon višemjesečne borbe protiv
devastacije prirode na području općina Kakanj i Vareš i ugrožavanja
životne sredine, pitke vode, prirodnih staništa životinja u području
koje je svim relevantnim dokumentima predviđeno za zaštitu bilo kao
vodozaštitna zona ili kao „strogi rezervat prirode“, a sve zbog
koncesija izdanih stranom investitoru u svrhu eksploatacije mineralnih
sirovina (cinka, olova, barita, srebra, zlata, kobalta, ali i popratnih
metala: žive, arsena, talijuma), ova neformalna grupa građana, koja
broji više od 3.000 članova, prinuđena je poduzeti sve raspoložive mjere
kako bi zaštitila živi svijet (uključujući i ljudske živote) na ovom
području – ističu u tom saopćenju.
Aktivistica Hajrija Čobo tužbu protiv
BiH Sekretarijatu Bernske konvencije pri Vijeću Evrope uložila je 20.
oktobra ove godine, a, kako ističu iz ove NGG-a, “tužba je u cijelosti
prihvaćena od Sekretarijata” te je 22. novembra ove godine upućena
tuženoj strani na odgovor, a koja ima rok do 15. jula 2023. godine “da
se izjasni o navodima iz tužbe”.
– Smatramo da je izdavanjem ovakve
koncesije, u ovu svrhu i na ovom izuzetno vrijednom i biodiverzitom
bogatom, ali i osjetljivom području, BiH prekršila više članova
Konvencije i time ugrozila opstanak vrlo rijetkih i strogo zaštićenih
biljnih i životinjskih vrsta.
Kako što je to cilj Konvencije, tako je i
naš cilj da se divlje vrste – životinjske i biljne, kao i njihova
staništa zaštite, ali isto tako i da se poštuju domaći pravni propisi
kao i međunarodni propisi čija potpisnica je i BiH- ističu iz tog
kakanjskog NGG-a.
Konvencija o zaštiti evropskih divljih
vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), napominju, obvezujući
je međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode, koji
pokriva prirodnu baštinu evropskog kontinenta i nekih država Afrike.
Bosna i Hercegovina postala je 1. marta
2009. godine punopravna članica te konvencije, odnosno međunarodnog
pravnog saveza za očuvanje prirodne baštine.