Legitimno je pitanje hoće li nadležni u Republici Srpskoj ubuduće revnosnije krpiti puteve, nakon što je Osnovni sud u Prijedoru pravosnažno osudio v.d. načelnika gradskog Odjeljenja za saobraćaj Aleksandra Šobota zbog neblagovremenog otklanjanja udarne rupe na kolovozu.
Šobot je osuđen na novčanu kaznu od 1.000 KM, pod uslovom da u roku od godinu dana ne počini prekršaj iste ili teže prirode. Uz to, dužan je platiti i 150 KM sudskih troškova. Prekršajni postupak pokrenut je po zahtjevu Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Prijedor.
Rupa na putu – kazna za odgovorno lice
Oštećenje kolovoza utvrđeno je tokom uviđaja saobraćajne nezgode 2024. godine, kada je na vozilu „golf“ pričinjena materijalna šteta usljed udarne rupe. Sud je utvrdio da Šobot, kao odgovorno lice u nadležnom odjeljenju, nije obavljao poslove održavanja javnog puta s ciljem bezbjednog i nesmetanog odvijanja saobraćaja.
Pred sudom je izjavio da prihvata odgovornost i da mu je žao zbog prekršaja, ali je naveo da zbog složenih i dugotrajnih tenderskih procedura nije mogao dati nalog za sanaciju oštećenja.
Oštećeni vozač upućen je na parnični postupak radi eventualnog imovinsko-pravnog zahtjeva, odnosno naknade štete.
Advokat: Jedno rješenje nije izvor prava, ali šalje poruku
Advokat iz Banjaluke, Vladimir Dragičević, ističe da jedno sudsko rješenje ne predstavlja izvor prava, ali da može imati određeni uticaj u praksi.
– Pozivaće se ljudi na to, ali će sud u svakom konkretnom slučaju odlučivati posebno. Ipak, ima primjera gdje treba kazniti odgovorno lice u javnom preduzeću ili organu uprave. Nada je da će ovo rješenje makar malo poboljšati situaciju – naveo je Dragičević za Nezavisne novine.
Dodaje da će vozač, po svemu sudeći, ostvariti pravo na naknadu štete u redovnom postupku, dok je u ovom slučaju dodatno utvrđena i prekršajna odgovornost.
Sudska praksa i odgovornost upravljača puteva
Ovlašteni sudski vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević naglašava da u BiH ne postoji ujednačena sudska praksa kada je riječ o ovakvim slučajevima.
– Nedostatak na putu učestvuje u pet do sedam odsto ukupnog broja saobraćajnih nezgoda, što je značajan procenat – ističe Kovačević, podsjećajući da je odgovornost održavanja puteva jasno propisana zakonom.
Prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, javna preduzeća i službe koje održavaju puteve dužne su da obezbijede bezbjedno i nesmetano odvijanje saobraćaja u svim uslovima.
Dekan Saobraćajnog fakulteta na Panevropski univerzitet Apeiron, Danislav Drašković, pojašnjava da su za različite kategorije puteva nadležni različiti upravljači – od javnih preduzeća do jedinica lokalne samouprave.
– Upravljači puta odgovorni su za štetu koju pretrpi korisnik ako je ona uzrokovana stanjem puta i može se dovesti u vezu sa njihovim postupanjem ili nepostupanjem – naveo je Drašković.
On podsjeća da je oštećeni dužan obavijestiti policiju, koja sačinjava zapisnik, a potom se može pokrenuti prekršajni i upravni postupak. Nezavisno od toga, oštećeni ima pravo da traži naknadu štete, a ukoliko zahtjev bude odbijen, može pokrenuti parnicu pred nadležnim sudom.
Prema njegovim saznanjima, sudovi u većini slučajeva odlučuju u korist oštećenih, uz dosuđivanje kamate i troškova postupka.
Hoće li presuda promijeniti praksu?
Iako jedno rješenje ne znači automatsku promjenu sistema, presuda iz Prijedora otvara važno pitanje – da li će nadležni organi i javna preduzeća ubuduće brže reagovati na prijave oštećenja na putevima i time spriječiti nove štete i nezgode?
Građani koji svakodnevno voze magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima širom Republike Srpske svakako očekuju jasnu poruku: da za rupe na putevima neko mora snositi odgovornost.
Ključne riječi: Osnovni sud Prijedor, Aleksandar Šobot, rupa na putu, oštećenje vozila, odgovornost za puteve, naknada štete, Republika Srpska, sudska presuda.