Ona kaže da je internet slobodno tržište koje ni jednim zakonom u BiH nije uređeno i predstavlja najveću opasnost, jer putem njega građani kupuju i koriste lijekove neutvrđenog sastava i neprovjerenog kvaliteta.
Prema dosadašnjim saznanjima, najčešće se falsifikiju lijekovi kao što su za erektilnu disfunkciju, za mršavljenje i anabolici, mada se, prema iskustvima drugih zemalja, može konstatovati da se krivotvore i antibiotici, vakcine i citostatici.
Ona je napomenula da sadržaj aktivne supstance kod falsifikovanih lijekova najčešće nije odgovarajući ili je uopšte ne sadrži ili sadrži drugu supstancu od one koja je navedena na pakovanju.
“Ukoliko pacijent uzima lijek koji ne sadrži deklarisanu količinu aktivne supstance ili uopšte ne sadrži aktivnu supstancu neće se izliječiti i samim tim će njegovo zdravlje biti ugroženo”, upozorila je Grubiša i poručila da građani treba da nabavljaju lijekove samo u ovlaštenim apotekama da bi bili sigurni u sadržaj i kvalitet lijeka.
Prema njenim riječima, nadzor nad maloprodajom lijekova, odnosno apoteke su u nadležnosti entitetskih farmaceutskih inspektora, dok je nelegalni uvoz lijekova u nadležnosti organa unutrašnjih poslova i tužilaštava.
Napominjući da Agencija za lijekove i medicinska sredstva ima saradnju sa carinom i tužilaštvom BiH u smislu inspekcijskog pregleda i kontrole kvaliteta zaplijenjenih lijekova, Grubiša je rekla da je Inspektorat ove agencije zaprimio samo jednu prijavu na sumnju da se krivotvoreni lijek nalazi u maloprodaji, nakon čega je proslijedio Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva, koja se bavi obezbjeđivanjem kvalitetnih, efikasnih i bezbijednih lijekova na tržištu BiH, daje dozvole za stavljanje u promet samo onim lijekovima koji su kvalitetni, efikasni i bezbjedni.
Osim toga, Agencija za lijekove bavi se nadgledanjem proizvodnje i uvoza, a promet lijeka dozvoljen je tek nakon pozitivnog nalaza o izvršenoj kontroli kvaliteta.