No, ono što se zna jesu imena potencijalnih ministara u Vladi koja je posljednji put formirana nakon Opštih izbora 2014. U međuvremenu, neki od ministara su promijenili posao, imenovani na mjesto ambasadora, neki su preminuli, pa mnoge resore vode zamjenici ministara. Dok SDA očekuje da, ako ne budu dio vlasti, i dalje ostane Vlada Fadila Novalića, SDP i HDZ s partnerima očekuju reakciju visokog predstavnika. Vjerujući u Schmidtovu intervenciju, stranke su predložile imena.
HDZ-ovi ministri/ice bi trebalo da budu: Toni Kraljević – ministar finansija, Milenko Bevanda – ministar zdravstva, Vedran Škobić – ministar pravde, Andrijana Katić – ministrica prometa i komunikacija, te Sanja Vlaisavljević ministrica kulture i sporta.
Iz drugog koalicionog bloka ministarski/e kandidati/kinje su Adis Bubalo (SzBiH), ministar industrije i energetike, NES je predložio Anela Kljaku za ministra trgovine i Zuhada Porčića za ministra poljoprivrede. Ministar privrede u Vladi Kantona Sarajevo Adnan Delić (NiP) u Federalnoj vladi bi trebalo da bude ministar za socijalna pitanja, a Nasiha Pozder (NS) trebalo bi da zamijeni Editu Đapo na poziciji ministrice okoliša i turizma. SDP će, osim premijerske fotelje, u koju bi trebalo da sjedne Nermin Nikšić, dobiti još četiri ministarstva koja će voditi: ministarstvo unutrašnjih poslova – Vojin Mijatović, ministarstvo za izbjeglice – Nerin Dizdar, Almin Hopovac trebalo bi da vodi ministarstvo obrazovanja, a Vedran Lakić resor razvoja, poduzetništva i obrta.
Većina ovih kadrova su javnosti poznata, ali ne kao stručnjaci već kao partijski igrači. Neki od njih, poput Sanje Vlaisavljević, najviše su poznati po kontroverznim stavovima poput onih da su iz Sarajevu protjerani svinjetina i Deda Mraz… Da se porodično bavljenje politikom, osim u Republici Srpskoj, širi i Federacijom pokazuje i primjer Andrijane Katić, čija je sestra potpredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Parlamentu BiH Darijana Katić Filipović.
Bičakčić: Ne možemo puno očekivati od novih ministara/ica
S ovakvim kadrovima, za sagovornike BUKE uspjeh rada nove Vlade FBiH lako je predvidjeti. Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Leila Bičakčić mišljenja je da od novih ministara/ica ne možemo puno očekivati, jer su mnogi od njih kompromitovani u svojim dosadašnjim karijerama. „Ne svi, naravno, ali jedan procenat njih ili jedan broj njih jeste imao vrlo negativan background i ne mislim da javnost može nešto značajno da očekuje. Ono što se uvijek nadamo s novim sazivom vlade da ćemo vidjeti jesu neka nova, kvalitetna imena. Ovaj put ponovo smo utvrdili da se to ne dešava, niti političke stranke imaju namjeru da dovedu nove kadrove koji bi mogli kvalitetno da unaprijede rad Federalne vlade. Tako da, nažalost, mislim da nemamo nikakav optimizam“, rekla je Bičakčić u komentaru za BUKU.
Dugogodišnji novinar i urednik Sead Numanović za BUKU kaže da bi bilo iluzorno očekivati da će se i s Federalnom vladom napraviti neki iskorak.
“Doduše, možda on i jeste učinjen, ali unazad”, smatra Numanović.
Kako su se birali kandidati?
Neki od budućih ministara tek su imenovani u kantonalnim vladama, a neki od ministara vodiće resore o kojima, sudeći prema njihovoj biografiji, ne znaju ništa. To govori o načinu na koji su birani. „Isključivo po političkoj liniji. Kad pogledate listu kandidata koja je izašla, vidite da se radi o stranačkim kadrovima koji se uhljebljavaju. Ja ne vidim apsolutno da je neko stručnjak, osim Nasihe Pozder, koja dolazi iz sektora u kojem će i biti ministar i potpuno je novo lice, jer do sada nije imala poziciju u izvršnoj vlasti. Imala je samo poziciju u parlamentu. Ovo ostalo, dakle, radi se više o uhljebljenim kadrovima. Pri čemu se nije vodilo računa ni da ti ljudi imaju background iz oblasti na koju će biti imenovani kao ministri, nego su samo odani svojim političkim strankama i stranke ih zato nagrađuju“, stava je Bičakčić.
Numanović smatra da ne možemo očekivati da novi ministri budu bolji od ministara Fadila Novalića. Naprotiv. „Pogledajte već prve reakcije na objavljene nominacije. Nisu ohrabrujuće. A kako bi i bile kada se sve već radi po ustaljenoj matrici – mi možemo i radimo gore od njih”, kaže Numanović.
Od nove vlasti naši sagovornici ne očekuju puno, jer su rijetki od njih u javnosti prepoznati kao kredibilni, vjerodostojni i uspješni stručnjaci. Kao takvi kadrovi, pitanje je i da li će biti odani građanima i zakonima ili stranačkim šefovima?„Nadamo se da će ipak koliko-toliko poštovati zakon. To ostaje kao neka zadnja linija otpora. Ako ne budu poštovali zakon, onda zaista možemo da odjavimo državu kompletno. Nadam se da to neće biti pitanje, ali sigurno da će definitivno prvenstveno poštovati stranački diktat, a ne sopstveni, odnosno neće imati odnos prema javnosti i odgovornost prema građanima. To apsolutno možemo očekivati, jer se radi o kadrovima odanim političkim partijama koji su do sada pokazali da rade samo i isključivo u saradnji sa svojim političkim liderima, vođama, interesima“, kaže Bičakčić.
Nakon izbora, mnogi su u javnom diskursu govorili da se dešavaju promjene. SDA je izgubila mjesto člana Predsjedništva BiH, izbačena je iz većine na federalnom i državnom nivou. Na nivou Federacije BiH u novoj vladi neće biti SDA niti SBB-a, koji nije prešao izborni cenzus, a HDZ BiH neće zadržati stare ministre i već je predložio „nova“ imena. No, radi li se o prividnim promjenama?
„Sva su imena relativno nova na ministarskim pozicijama, ali su to ljudi koji su već imali stranačke funkcije i koji su već radili. Znamo ih iz nekih prethodnih saziva vlasti u nekim kapacitetima i bili su vrlo glasni i vrlo odani strankama iz kojih dolaze. Promjena, ako govorimo samo u smislu da imamo nova imena, ali s druge strane ne vidimo da imamo nova lica koja su kvalitativno unaprijeđenje i to je što zabrinjava“, kaže Bičakčić. Očekivalo se, dodaje, da će stranke prvenstveno SDP i HDZ dati prijedloge ljudi koji mogu da kvalitetno unaprijede rad Federalne vlade. „To se nije desilo. Zašto, to je sad pitanje za stranke.“ Numanović ocjenjuje da se matrica funkcionisanja vlasti ne mijenja. Pogotovo ne nabolje.“Da, nema SDA. Nema ni SBB-a. HDZ jeste dao sve sama nova imena. Među njima je i osoba kojoj je netom bačena bomba na privatni biznis koji ima, osoba koja je jučer izabrana za ministra, a danas nominirana za ministra, osoba zbog koje se sudi izabranom zvaničniku… Izvedbeno, Trojka/Šestorka/Osmorka, ova-ona-orka djelatno je više u koaliciji sa SDA nego sa svojim koalicionim partnerima. I baš to pokazuje kakvu ćemo vlast imati. Biće gore, ne sekirajte se”, vjeruje Numanović. Kritike na račun Vlade FBiH i od članova stranke budućeg premijera svjesni su i oni koji su godinama ugledni članovi stranaka vladajuće koalicije poput doktora Dragana Stevanovića.
On je, nakon objavljivanja imena kandidata za ministre, na društvenoj mreži Facebook kritikovao sastav najvećeg izvršnog organa vlasti u FBiH. “Prijedlog sastava Vlade FBiH ne garantuje nikakve promjene u odnosu na Novalićevu vladu. Zato mi je sasvim svejedno koja će “vlada” biti naredne četiri godine. Promjene i u narativima i u efikasnosti će još pričekati”, naveo je Stevanović. On je posebno kritikovao prijedlog za ministricu kulture i sporta Sanju Vlaisavljević sa kojom je imao i TV duel. “Najbolji mi je prijedlog za ministricu kulture i sporta, procvjetaće kao i trgovina. Ono što sigurno znam za četiri godine SDP ide na nivo nakon odlaska Lagumdžije, a SDA ne treba nikakve unutrašnje reforme, jačaće zbog slabljena SDP-a. Tako se desilo i sa HDZ-om nakon Vlade 2010”, oštar je Stevanović. Za nadati se da javne kritike imaju efekta, jer je lider SDP-a Nermin Nikšić zatražio od predsjednice entiteta FBiH Lidije Bradare dodatne konsultacije zbog čega ona juče nije donijela odluku o imenovanju vlade.
“Odluka o imenovanju Vlade FBiH bila je spremna za donošenje. Međutim, Nikšić je tražio još malo vremena za dodatne konsultacije zbog nekih svojih nedoumica, odnosno kadrovskih rješenja grupacije koju predvodi”, izjavila je Bradara za Federalnu novinsku agenciju. Rok za imenovanje nove vlade je 6. april, a nakon toga je nekoliko scenarija: odustajanje SDA od blokade, koalicija sa SDA, nastavak rada Vlade imenovane prije osam godina ili intervencija visokog predstavnika.